Inicijative, prijedlozi i zahtjevi

Inicijativa za izgradnju dječjeg igrališta u Markuševečkoj Trnavi iza mlina Ročići

Piše Ivan Ročić  /09.10.2012./

Poštovani predsjedniče Gradske četvrti Podsljeme !

Srdačno Vam se, u ime mještana okupljenih  ispred Ročićeveg mlina dana 08.10.2012., zahvaljujem na odazivu i podršci koju ste tom prilikom dali za inicijativu izgradnje dječjeg igrališta, čija bi realizacija donijela sigurnosti i uljepšala djetinjstvo mališana našeg mjesta.

Sama činjenica da imamo prekrasnu lokaciju koja se nalazi u sklopu prije nekoliko godina obnovljenog kulturno zaštićenog Ročićeva mlina, da je lokalitet zaštićen od frekventnog gradskog prometa, da je prostor prepun brižno njegovanog i očuvanog zelenila, grmovi, borovi… postoje i zapreke koje se u dobroj volji mogu riješiti.

Lokalitet se u katastru vodi kao javno dobro ali se u nesređenim gruntovnim knjigama vodi kao privatno vlasništvo osamnaestero mještana. Raspetljavnje vlasničke strukture koštalo bi desetke milijuna kuna i trajalo bi u nedogled jer su skoro svi vlasnici davno poumirali. Svi mještani koje smo kontaktirali voljni su se odreći svog dijela.

Potrebno je ishoditi i suglasnost Vodoprivrede je se lokacija nalazi neposredno uz potok. Svjesni smo da se nalazimo u stanju sveopće financijske i gospodarske  krize i da su sredstva iz gradskog proračuna dodijeljena Gradskoj četvrti nedostatna za sve potrebe, no ipak se nadamo da ćete iznaći rješenje i da briga za djecu neće biti samo deklarativna nego stvarna i sveopće prisutna.

Na internetu možete informativno pogledati katastarsku lokaciju, posjedovnu i vlasničku strukturu.

Pogledajte katastarke čestice br. 15199 i 5549,  gruntovne čestice 7769/4 i 7776.

Primite srdačne pozdrave od mještana i mene osobno

Ivan Ročić

Nadsvođenje potoka Trnava od ulice Vida Ročića do raskršća s ulicom Ročići
Piše Ivan Ročić /27.01.2012./

Markuševečka Trnava je po površini i broju stanovnika najveće naselje markuševečkog kraja. Mnogi zaseoci Trnave još uvijek nemaju kompletno izgrađenu infrastrukturu ( kanalizacija, plin, asvalt). Osim prije četiri (2007.) godine obnovljenog mlina Ročići, nemaju niti jedan društveno - kulturni sadržaj (dječje igralište, sportski teren, dvoranu, vrtić, školu, dom, park, šetalište itd). Zato mnogi neodgovorni markuševčani s podsmjehom gledaju na ovaj kraj, posprdno ga zovu „zaostala Trnava“ a njezine mještane „zaostali Trnavčani“.

Prije više od dvije godine stanovnici Trnave i Bidrovca pokrenuli su inicijativu da se potok Trnava potpuno nadsvodi / kanalizira u potezu od ulice Vida Ročića do mosta kod ulice Ročići (otprilike u dužini od 700 metara). Nadsvođenjem potoka vrlo uska a vrlo prometna ulica Markuševečka Trnava znatno bi se proširila. Vozila bi se mogla nesmetano mimoilazi, a s lijeve i desne strane ulice napravile bi se pješačke staze, bilo bi moguće napraviti i stazu za bicikliste. Nadsvođenjem potoka onemogućilo bi se daljnje zagađivanje potoka koji je sada neuređen, prljav i zapušten. Čudno je da Vodoprivreda do sada nije uredila potok uz glavnu ulicu u Trnavi, možda oni imaju u planu nadsvođenje potoka u što čisto sumnjam („moš mislit“).

U ime mještana, zahtjev za nadsvođenje potoka Trnava, Stjepan Horvatić je predao u ured Gradske četvrti Podsljeme u vrijeme dok su se zaprimali prijedlozi za lzmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, a povodom Odluke o izradi Prostomog plana grada Zagreba.

Nažalost do danas po tom pitanju nismo dobili odgovor. Vrijeme je da i Trnava nešto dobije od Gradskog poglavarstava i Gradske četvrti Podsljeme jer i Trnavčani plaćaju komunalije, poreze i prireze u gradsku blagajnu.

Prijedlozi upućeni državnim vlastima 2009. godine. Između ostalog ovdje je i prijedlog za nadsvođenje potoka Trnava.


Knjiga o Markuševcu
Piše Ivka Ježić /25.11.2011./

Pozdravljam ideju gospodina M. Tota o imenovanju jedne ulice u ime A. Širole. Bista bi ukrasila Trg Sv. Šimuna ili bilo koje drugo prigodno mjesto.

Mene osobno jako bi obradovala realizacija objave knjige o Markuševcu. Vrijedni i marljivi sakupljači povijesnih materijala prof.Horvatić i Ivan Ročić objavili su na blogu jedan kratki prilog. Tisak knjige u lijepom formatu i na kvalitetnom papiru košta puno novaca.

Kako doći do potrebnih sredstava?
Evo ja predlažem organizirati,
1.Markuševečki festival u Hrvatskom domu ili u Bidrovcu
a) nastup mladih neotkrivenih talenata
b) nastup sviju KUD-oava, plus " Gazde"
c) prodaja markuševečkih delicija ili slično

2.Sakupljanje donacija
a) staviti pod bor kunu više, uvjerena sam da bi gosp.vel.Z. Golubić to podržao
b) otvaranje računa u banci
c) dobrovoljni prilozi autorima osobno
d) pomoć iz gradske kase
e) donacije naših poduzetnika
f) donacije naših mještana u dijaspori

Knjige su nešto što ostaje generacijama a knjiga o Markuševcu bila bi nešto jedinstveno.
Lijepi pozdrav, Ivka Ježić




Andrija Širola i Vid Ročić
Piše Mirko Tot /24.11.2011./

Andrija Širola 1874-1935

Navikli smo u svojoj ishitrenosti i nekakvim naglim emocionalnim porivima neku osobu proglasiti zaslužnom, herojem i Bog zna čime još, i dodijeliti mu preko noći neki trg ili ulicu. Često se desi da se poslije nekog vremenskog razmaka uoči naša nedovoljna promišljenost kod donošenja takvih odluka. Umjesto da se pričeka da vrijeme, povijest i druge okolnosti pridonesu objektivnoj presudi zasluga i morala.

Pokojni Andrija Širola, tribun, prosvjetitelj, i začetnik mnogih kulturnih i civilizacijskih ideja, čovjek bez moralnih mrlja, kojemu do danas nije poklonjen niti jedan kutak njegovog zavičaja. Dovoljno je vremena prošlo od njegove smrti i uvjeren sam da ne bi napravili nikakvu grešku darovati mu ulicu njegovim imenom. Današnja ulica Štefanovec bila bi lijepi poklon nas mještana njemu, kao sjećanje i zahvala čovjeku koji to zavređuje, slično kao što smo se zahvalili i poklonili biciklistčkoj legendi Vidu Ročiću darujući mu naziv ulice.

Promjena naziva ulica podleže zakonskoj proceduri a politički djelatnici iz Podsljemenske gradske četvrti  mogli bi započeti tim radom. Predlažem da urednik ovih stranica pokrene inicijativu za sakupljanje potpisa za dodjelu ulice Andriji Široli, naravno sa imenom, prezimenom i adresom.
Pozdrav rodnom kraju, M.T.


Komentar urednika
Ovo je pohvale vrijedna inicijativa, ali poznavajući inertnost i tromost naše mjesne samouprave, teško ostvariva. Primjera radi: prije dvije godine OŠ Markuševec slavila je 150. godišnjicu postojanja i na upit našeg kolege Zvonka Šimunjaka upravitelju škole „Kako će godišnjica biti obilježena“ dobio je odgovor „Nikako“ a Zvonko je bio voljan donirati financijska sredstva za tu prigodu. Napomenimo da je Markuševec imao najstariju, namjenski izgrađenu Pučku školu u Zagrebu. Škole u Zagrebu su dakako postajale ali sve su bile smještene u već postojeće, u ovom slučaju, u samo prenamjenjene crkvene ili državne objekte.

Minimum pristojnosti i zahvalnosti prema Andriji Široli bila bi ako ne ulica, a ono barem izrada i postava njegove biste negdje u središtu Markuševca.
I.R.