 |
| Sretan Božić |
Blagoslovljen Božić i Sretnu Novu Godinu!
žele Vam obitelji Ročić i Kirin
Sretan Božić
svim posjetiteljima bloga, planinarima, šetačima, uredniku bloga i suradnicima te svim dobrim ljudima!
Ivan i Zvjezdana Šantek
Želim Blagoslovljen Božić i Sretnu Novu Godinu svim čitateljima Vašeg i našeg bloga.
Josip Zdešić
Sretne i blagoslovljene Božićne blagdane i Sretna Nova 2013. godina
svima u domovini, posebno čitaocima bloga Markuševec,
Mirko Tot s obitelji
Svakodnevnica (4) Jaslice u Markuševcu
Piše Josip Zdešić /28.12.2012./
Šaljem Vam par fotografija jaslica u našoj župnoj crkvi te sliku jaslica ispred kapelice Gospe Anđelske, koje su, kao i Svake godine izradili članovi HPD-a "Sveti Šimun" (molim ispravite ako sam u krivu, hvala). Želim Blagoslovljen Božić i Sretnu Novu Godinu svim čitateljima Vašeg i našeg bloga. Vjerujem i nadam se boljoj suradnji naših župljana na našoj internet stranici župe. Hvala svima onima koji surađuju.
dalje>>>Zimska idila Zimska čarolija
Piše Ivan Ročić /15.12.2012./
Obožavam snijeg (dok ne počne da se topi i postane bljuzgav), obožavam suhi bijeli snijeg što škripi pod nogama, što svjetluca na zimskom suncu, raspršuje sunčevu svjetlost u tisuće nijansi srebrnasto – bijele boje. Sve to u meni izaziva neka super osjećanja. Očaravaju me bajkoviti pejsaži i mame me da izađem, da uslikam pokoji lijepi zimski prizor. Kako sam se nekada radovao gledajuću iz tople sobe prve pahuljice snijega i tamno plavo nebo koje je podarilo tu pahuljastu čaroliju. Siguran sam da se i danas djeca raduju prvim pahuljicama i da bace poneki pogled kroz prozor preko laptopa. dalje>>>
Fotografije snimila Lidija Kralj /13.12.2012./
Crkveni kompleks zimi
Župni dvor
Kapelica u gro planu
Zimska idila - crkva
Južni ulaz u crkveno dvorište
dalje>>>
 |
| Ferenčakov mlin |
Zimska idila Zima
Fotografije poslala Zvjezdana Šantek
Pogledajte nekoliko zimskih fotografija snimljenih 11. prosinca 2012:
Panorama Gornja Trnava, panorama Bidrovec,
Ferencakov mlin pod snijegom,
potok Bidrovec iznad mlina,
grm šipka, grm plavih bobica.
dalje>>> |
| Markuševec |
Piše Lidija Kralj /09.12.2012./
Subotnje jutro (08. prosinac 2012).
Vani snijega koliko voliš. Kažu da ga toliko nije napadalo u jednom danu još od davne 1955. godine.
Tako prekrasno, sjeća me na dane djetinjstva. Tu i tamo prođe neki auto kroz centar Markuševca.
Naš potočić, gdje je nestao, a traži ga zeko?
dalje>>>
SUH /Sindikat umirovljenika Hrvatske/ Podružnica Podsljeme
Sveti Nikola u Markuševcu 06.12.2012.
Sveti Nikola u Markuševcu 06.12.2012.
 |
Mala Gabrijela
|
Piše Ivan Ročić /06.12.2012./
Još jedna nezaboravna večer u Markuševcu ovoga puta bila je namijenjena najmlađim posjetiteljima. Priredbi je prisustvovalo, u pratnji roditelja, mnoštvo djece predškolskog uzrasta. Primanje obilnih darova, druženje, pjevanje i slikanje sa Svetim Nikolom i cjelokupnom glumačkom ekipom razdragalo je njihova mala srca, a slike i video snimci ostati će djeci lijepa uspomena kroz cijeli život.Članovi umirovljeničke dramske družine Veseli pajdaši iz Granešinskih Novaka, igrokazima „Vrabac i lisica“ i „Sveti Nikola u Markuševcu“ oduševili su sve prisutne. Ovo je bilo treće gostovanje dramske družine Veseli pajdaši kod nas i na tome im velika hvala. Posebna zahvalnost voditeljici dramske družine ujedno i predsjednici Umirovljeničke podružnice Granešinski Novaki Barici Čućek i tajnici podružnice Vesni Turčin
 |
| Advent |
Piše Lidija Kralj /29.11.2012./
Četvrtak, kasno navečer. Kiša, pada i pada. Šimunčani se pripremaju za došašće (advent). Članovi HPD Sveti Šimun: Sanja Lacković, Lidija i Darko Habuš, Irena Kranjec, Tihomir Kolimbatović (Mršavi), Miro Bugar i Juraj Pilatuš (Kranjec), izradili su adventski vijenac koji su postavili u centru Markuševca.
Jedva čekamo prvu nedjelju došašća kada će svi mještani zajedno sa župnikom Zlatkom Golubićem poslije mise zornice zapaliti prvu adventsku svijeću...
dalje>>>
 |
| Trg Republike 1966. |
Piše Mirko Tot /29.11.2012./
Zadnja autobusna stanica te prohladne i kišovite jeseni bila je u Štefanovcu. Dalje do naše crkve u Markuševcu nije se moglo - pravila se cesta. Sa smeđim koferom napravljenog od karton a za svaki slučaj pojačan sa malo odebljom špagom da se kojim slučajem sam ne otvori i prospe sramotni i sirotinjski sadržaj, uputim se uz zapomaganje i plač mojih roditelja, posebno moje pokojne majka, od rodne kuće u Trnavi do stanice u Štefanovcu. dalje>>>
 |
Martinje u Bidrovcu
|
SUH Martinje u Bidrovcu
Piše Ivan Ročić /19.11.2012./
Nakon više od 40 godina u četvrtak 15. 11. 2012. u Društvenom domu u Bidrovcu održana je zabava na koju su bili pozvani svi mještani Podsljemena bili umirovljenici ili ne. Organizatori, članovi Sindikata umirovljenika Podsljeme, uložili su mnogo truda i vlastitog novca da bi očistili i uredili dvoranu, pribavili potrebni inventar i pribor neophodan za održavanje priredbe. Glavni teret organizacije podnijeli su Ivka i Franjo Ježić, Nada i Ivan Ročić, Alberta i Ivica Kirin. Procjena organizatora bila je da će događaj okupiti 30 do 40 učesnika, no na naše veliko zadovoljstvo okupilo se više od 60 građana Bidrovca, Mark.Trnave, Markuševca, Štefanovca, Mark.Popovca, Miroševca, Miroševečine i Granešinskih Novaka… dalje>>>
Piše Ivan Ročić /19.11.2012./
Nakon više od 40 godina u četvrtak 15. 11. 2012. u Društvenom domu u Bidrovcu održana je zabava na koju su bili pozvani svi mještani Podsljemena bili umirovljenici ili ne. Organizatori, članovi Sindikata umirovljenika Podsljeme, uložili su mnogo truda i vlastitog novca da bi očistili i uredili dvoranu, pribavili potrebni inventar i pribor neophodan za održavanje priredbe. Glavni teret organizacije podnijeli su Ivka i Franjo Ježić, Nada i Ivan Ročić, Alberta i Ivica Kirin. Procjena organizatora bila je da će događaj okupiti 30 do 40 učesnika, no na naše veliko zadovoljstvo okupilo se više od 60 građana Bidrovca, Mark.Trnave, Markuševca, Štefanovca, Mark.Popovca, Miroševca, Miroševečine i Granešinskih Novaka… dalje>>>
 |
| Jesenski kolorit |
Jesenski kolorit istočne Medvednice
Snimila Zvjezdana Šantek
Desetak jesenskih fotografija snimljenih 11.11.2012.
Na slici lijevo:
Usjek Novog potoka, uzvodno od Gorskog zrcala...
dalje>>>
 |
| Juraj Jurin Pele |
Markuševečke sportske priče Malonogometna legenda Juraj Jurin Pele
Piše Ivan Ročić /12.11.2012./
Izuzetna čast i zadovoljstvo bilo mi je provesti trenutke s Jurajem Jurinom Peleom (rođen 1947.) pričajući o davno prošlim nogometnim vremenima, prisjećajući se mnogih koji su obilježili nogomet podsljemenskog kraja. Ovaj post (članak) donosi tek jedan mali isječak iz bogatog sportskog života malonogometne legende Juraja Jurina i baziran je isključivo na fotografijama iz Peleove arhive.
dalje>>>
Upućeno penzionerima za dan Martinja!
Piše Mirko Tot /08.11.2012./
Čitam na internetu i divim se trudu i odazivu ljudi u zadnjoj fazi svog životnog puta, da se druže, zabavljaju, zaplešu i vesele se, jer ih je Bog ili priroda obdarila sa još malo zdravlja, humora i želje da tih nekoliko godina ili desetljeća posvete malo sebi i vlastitom duhu. Neka vas Sveti Martin, svetac i biskup na dan 11 studenoga, dan njegove smrti, davne 397 godine, raspoloži i razveseli uz dobru kapljicu novog, mladog vina, dobru domaću popevku a i puricu s mlincima sigurno neće nedostajati na stolu... dalje>>>>
Pisma čitatelja
Molba vezano za gospođu koja je nekoć živjela u Dubravi
Piše Ena Butković /01.11.2012./
Budući da je Vaš blog orijentiran na područje Markuševca, molila bih Vas za pomoć. Naime moj prijatelj, gospodin Dalibor Bračko, koji je davnih 80-tih godina živio u Zagrebu, a sada je već 21 godinu u Vojvodini zamolio me da mu pomognem potražiti njegovu prijateljicu s kojom je izgubio svaki kontakt...
dalje>>>
 |
| Martinje |
Piše Mirko Tot /08.11.2012./
Čitam na internetu i divim se trudu i odazivu ljudi u zadnjoj fazi svog životnog puta, da se druže, zabavljaju, zaplešu i vesele se, jer ih je Bog ili priroda obdarila sa još malo zdravlja, humora i želje da tih nekoliko godina ili desetljeća posvete malo sebi i vlastitom duhu. Neka vas Sveti Martin, svetac i biskup na dan 11 studenoga, dan njegove smrti, davne 397 godine, raspoloži i razveseli uz dobru kapljicu novog, mladog vina, dobru domaću popevku a i puricu s mlincima sigurno neće nedostajati na stolu... dalje>>>>
 |
| Posljednji zvižduk |
Inicijativa da se sačuva pruga Pionirac
Posljednji zvižduk ili zadnji dan pionirske željeznice
Poslao Gordan Ilenić /03.11.2012./
Još ponešto o nekad popularnoj, davno ukinutoj željeznici
Dubrava- Salnovec- Markuševečka Trnava.
Dubrava- Salnovec- Markuševečka Trnava.
Napis iz Večernjaka od 07.10.1964. o ukidanju pionirske željeznice.
Fotografija je sa izložbe o Dubravi iz muzeja grada Zagreba.
Fotografija je sa izložbe o Dubravi iz muzeja grada Zagreba.
 |
| D. Bračko |
Molba vezano za gospođu koja je nekoć živjela u Dubravi
Piše Ena Butković /01.11.2012./
Budući da je Vaš blog orijentiran na područje Markuševca, molila bih Vas za pomoć. Naime moj prijatelj, gospodin Dalibor Bračko, koji je davnih 80-tih godina živio u Zagrebu, a sada je već 21 godinu u Vojvodini zamolio me da mu pomognem potražiti njegovu prijateljicu s kojom je izgubio svaki kontakt...
dalje>>>
 |
| Kestenijada |
Kestenijada u Markuševcu
Piše Lidija Kralj /29.10.2012./
Šaljem vam par fotografija sa kestenijade koju su organizirali članovi HPD Sveti Šimun u nedjelju 28. listopada 2012. nakon večernje mise (za Šimunje).
Bilo je to još jedno lijepo druženje uz vruće kestene i gemišt.
 |
Renato Šimunković
|
SUH /Sindikat umirovljenika Hrvatske/ Podružnica Podsljeme
Umirovljenička zabava u Miroševečini 26.10.2012.
Piše Ivan Ročić /27.10.20012./
Umirovljenici Miroševečine nemaju ni društveni ni kino dvoranu, kao mi, ali ipak se lijepo, druže i zabavljaju. Svaki posljednji petak u mjesecu oni priređuju Umirovljeničku zabavu u privatnoj kući domaćice Đurđe Kršić u ulici Miroševečki brijeg 45. Zgodno je napomenuti da smo tu zatekli ne mali broj gostiju šimunčana/markuševčana. Pa i na klavijaturama je odlično svirao i goste zabavljao naš markuševčan Renato Šimunković. Druženje je proteklo sa puno veselja, pjesme i plesa da bi se oko ponoći rastali uz pozdrav: Vidimo se opet. dalje>>>
Umirovljenička zabava u Miroševečini 26.10.2012.
Piše Ivan Ročić /27.10.20012./
Umirovljenici Miroševečine nemaju ni društveni ni kino dvoranu, kao mi, ali ipak se lijepo, druže i zabavljaju. Svaki posljednji petak u mjesecu oni priređuju Umirovljeničku zabavu u privatnoj kući domaćice Đurđe Kršić u ulici Miroševečki brijeg 45. Zgodno je napomenuti da smo tu zatekli ne mali broj gostiju šimunčana/markuševčana. Pa i na klavijaturama je odlično svirao i goste zabavljao naš markuševčan Renato Šimunković. Druženje je proteklo sa puno veselja, pjesme i plesa da bi se oko ponoći rastali uz pozdrav: Vidimo se opet. dalje>>>
 |
Barica glumi pijanicu Iveka
|
Veseli pajdaši i tamburaši Prigorca oduševili umirovljenike Podsljemena
Piše Ivan Ročić /20.10.2012./
Gosti umirovljeničke udruge Podsljeme, u sklopu druženja „Četvrtkom zajedno“, u četvrtak 18. 10. 2012 bili su članovi umirovljeničke dramske družine Veseli pajdaši iz Granešinskih Novaka i tamburaški sastav markuševečkog KUD-a „Prigorec“. Veseli dramski skeč s prigorskom tematikom pod naslovom „Oporuka“ izveden na izvornom podsljemenskom govoru i mladi tamburaši „Prigorca“ s nizom narodnih tamburaških i zabavnih pjesama oduševili su mnogobrojno gledateljstvo u kino dvorani Hrvatskog doma u Markuševecu. Druženje uz pjesmu i ples potrajalo je duboko u noć… dalje>>>
 |
| Zvjezdana |
Piše Zvjezdana Šantek /15.10.2012./
Kada su konačno prije nekih 12 dana počeli rasti vrganji i kod nas na Medvednici svi mi gljivoljupci smo se razveselili. Prošle godine u ovo doba bilo je vrlo malo gljiva; samih vrganja skoro ništa. Bila je suša, a i ove jeseni smo se pribojavali kako neće biti u zamrzivaču ili staklenci pospremljen niti jedan paketić vrganja da nam u zimske dane zamiriši u gljivarskom gulašu, juhi ili rižotu. Svi mi koji volimo brati gljive potražili smo i neke druge terene, ali naši sljemenski, jesenski vrganji doista nemaju premca po svojoj aromi, čvrstom zdravom mesu i samom izgledu. Možda smo malo pristrani, ali mnogi objektivni kušači vrganja potvrdili su naše zapažanje kako se medvednički, pogotovo baš sljemenski vrganji odlikuju vrhunskom kvalitetom... dalje>>>
Inicijative, prijedlozi, zahtjevi
Inicijativa za izgradnju dječjeg igrališta u Markuševečkoj Trnavi iza mlina Ročići
Piše Ivan Ročić /09.10.2012./
Poštovani predsjedniče Gradske četvrti Podsljeme! Srdačno Vam se, u ime mještana okupljenih ispred Ročićeveg mlina dana 08.10.2012., zahvaljujem na odazivu i podršci koju ste tom prilikom dali za inicijativu izgradnje dječjeg igrališta, čija bi realizacija donijela sigurnosti i uljepšala djetinjstvo mališana našeg mjesta. Sama činjenica da imamo prekrasnu lokaciju koja se nalazi u sklopu prije nekoliko godina obnovljenog kulturno zaštićenog Ročićeva mlina, da je lokalitet zaštićen od frekventnog gradskog prometa, da je prostor prepun brižno njegovanog i očuvanog zelenila, grmovi, borovi, postoje i zapreke koje se u dobroj volji mogu riješiti... dalje>>>
 |
| Jake snage Podsljemena |
Umirovljenička zabava u Miroševcu
Piše Ivan Ročić /07.10.2012./
Mnogo ranije nego što sam izabran za voditelja Sindikalne podružnice Podsljeme, slušao sam priče od naših markuševčana kako se umirovljenici Miroševca lijepo druže, jednom mjesečno, uz glazbu i ples te da na zabavi bude prisutno i do 130 ljudi. Ono prvo da se lijepo druže bilo mi je razumno ali da na zabavu dođe i do 130 umirovljenika nisam mogao vjerovati. Da se osobno uvjerimo u to, nas šestero Podsljemaša, uputilo se u subotu 06.10.2012. na zabavu u Miroševec… dalje>>>
 |
| Sanader |
Piše Mirko Tot /05.10.2012./
Kako je teško uspjeti se na visine, gdje blista ponosni hram slave, da bi mu pritom zakazali svi osigurači koji kontroliraju poštenje od pohlepnosti i nezasićenoga osobnoga interesa. Čast i poštenje koje mu je udijeljeno kao kredit odabrani mora sačuvati i vratiti, ako mu geni ne nalažu drugo. U protivnom " poštenje" nalazi pravedne suce makar ga je dio birača poput kućnog božanstva dizao do nebesa...
dalje>>>
 |
| Umirovljenice Ivka i Zora |
1. festival „ Zlatna dob“ 01.10.2012.
Piše Ivan Ročić 02.10.2012.
Povodom obilježavanja 2012. Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti udruge umirovljenika, Sindikat umirovljenika Hrvatske – povjerenstvo za grad Zagreb bio je suorganizator manifestacije pod nazivom 1. festival „ Zlatna dob“. Cilj festivala je bio razvijanje javne svijesti o doprinosu starijih osoba u društvu, promociji i važnosti aktivnog starenja te poticanju solidarnosti između generacija. Glavni teret organizacije i predstavljanja našeg sindikata na festivalu podnijeli su profesorica Biserka Budigam predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske – povjerenstva za grad Zagreb, predsjednik podružnice Podsljeme Ivan Ročić, tajnica podružnice Ivka Ježić i blagajnik podružnice Franjo Ježić… dalje>>>
 |
| Velebit |
Piše Zvjezdana Šantek /28.09.2012./
Povodom 2. godišnjice planinarskog skloništa Skorpovac koje je postavilo i uredilo Hrvatsko planinarsko društvo „Sv.Šimun“ iz Markuševca organiziran je izlet na Srednji Velebit i posjet Skorpovcu. Jedan autobus je imao program povratka u nedjelju, a drugi koji je organizirala Jasna Lupieri imao je program povratka istog dana kasno navečer. Mi smo se priključili grupi izletnika koji su se odlučili za jednodnevni izlet kao i naši prijatelji Zorica i Henri, Fredi, Jasna i Darinka . Predsjednik Hpd-a“Sv Šimun“Nenad Sitar i dio društva već je u petak krenuo put Velebita i Skorpovca jer ih je tamo očekivalo puno posla. dalje>>>
 |
| B. Budigam |
Prof. Biserka Budigam gošća tribine „Četvrtkom zajedno“ 20.09.2012.
Piše Ivan Ročić /20.09.2012./
Profesorica psihologije, predsjednica gradskog sindikata Biserka Budigam bila je 20. rujna 2012. g. gošća večeri na tribini „Četvrtkom zajedno“. Druženju u Hrvatskog doma u Markuševcu, prisustvovalo je dvadesetak umirovljenika. Prijatno okruženje, interesantna pitanja i još interesantniji odgovori profesorice dobro su produžile trajanje tribine. Umjesto predviđenog jednog sata, druženje sa psihologinjom Budigam potrajalo je puna dva sata. No ni za dva sata nismo mogli proći sve teme koje interesiraju umirovljeničku populaciju pa ćemo profesoricu sigurno ugostiti i iduće godine. dalje>>>
 |
| Radio klub Zagreb 1999.g. |
Piše Ivan Ročić /19.09.2012./
Radio stanica je bila locirana na Vuljarovom bregu povrh Bidrovca. Antena za slanje odlaznog signala bila je smještena duboko u šumi tako da je čujnost radi stanice bila sve do Mirošovečine na jugu, Bačuna na zapadu i Vidovca i Medvedskog brega na istoku.
U ono vrijeme širom ondašnje države bile su jako popularne radijske emisije „Po željama slušatelja“ tako da je voditelj emisije imao pune ruke posla oko prenošenja želja i pozdrava...
dalje>>>
Izvan okvira (2) Hrvatski kerumi Piše Mirko Tot /19.09.2012./
Ljudi koji već svojim podrijetlom ne raspolažu nikakvim imetkom, ali se konačno nađu u položaju, da svojim talentima, ma koje oni vrste bili, mnogo zarade, uobražavaju si kako je njihov talent trajni kapital, a dobit od njega kamate na taj "kapital". U skladu s tim, dio stečenog ne stavljaju na stranu kako bi na taj način prikupili stalni i sigurni kapital nego ga troše nemilosrdno u istoj mjeri i brzini kojom su ga stekli... dalje>>>
 |
| Markuševec Engelska nedelja |
Piše Zvonko Šimunjak /16.09.2012./
Bliži se 36. nedjelja u godini odnosno prva nedjelja mjeseca rujna, a ja sam na „odmoru“ u Hrvatskoj. Ta je nedjelja, po tradiciji moga kraja, „Engelska nedelja“. Tad je u Sv. Šimunu proštenje sa svečanom misom i lijepim vremenom. Proštenje je u mom sjećanju lijep događaj pun zajedništva i crveno-bijelog šarenila: Laička iz Vlaške sa svojim licitarskim šatorom, licitarsko srce, medenjaci i gvirc. Led se komada sa sjekirom, a kramari na svojim štandovima prodaju drvene igračke. Na pijacu su muzikaši, vrti se drmeš u kojem se drma staro i mlado... dalje>>>
 |
| Markuševec centar |
Piše Mirko Tot /15.09.2012./
Vjerujem da će druženje umirovljenika i ostalog pučanstva koje je potaknuo gospodin Ivan Ročić a što je nedostajalo, odnosno zamrlo, biti prihvaćeno kao nužna potreba. Tu bi se razmjenom dijaloga i prijedloga možda mnoge stvari mogle pokrenule sa točke mirovanja. Današnja generacija umirovljenih osoba a koja se suočava sa mnogim nastalim problemima, jedinstvena je jer su to ljudi koji su imali sreću da rade skoro puni radni vijek se razlikuje od generacije prije 20-30 godina. Osim toga živjeti, raditi i sakupljati iskustva u dva sasvim suprotna društvena sistema od neprocijenjene je koristi. U sadašnjoj generaciji nalaze se akademici, službenici, zanatlije i radnici. Spektar je toliko vrijedan samo ga je potrebno aktivirati. Naravno prilikom tih druženja biti će i političkih diskusija što ne bi trebala biti osnovica sastajanja. dalje>>>
 |
| Druš. dom Gr. Novaki |
Umirovljenici surađuju: Podsljeme i Granešinski Novaki zajedno
Zabava i ples završili su u 23:00 sata. Dragi domaćini (tajnica gospođa Turćin, potpredsjednik gospodin Ćuk, …) potom sjedaju za naš stol, častili nas novim pićem. U slobodnom razgovoru razmjenjujemo sindikalna iskustva, prijateljski čavrljamo, pričamo viceve da bi se tek u jedan sat po ponoću rastali uz pozdrav; Vidimo se opet! .
dalje>>>
 |
| Gdje sam ja? |
Snimila Zvjezdana Šantek /10.09.2012./
Razbibriga za najmlađe posjetitielje bloga. Na slikama; nekoliko dobro skrivenih životinja u svom prirodnom ambijentu. Pronađite ih. Koje su to životinje?
1.Na putu prema Tepčinoj špici, prilagodba okolišu, pronađi životinju: _ _B_
2.Uz stazu prema Gorščici, nerado viđen svat u dobrom je zaklonu: _ I _
3.U čempresima jedna neopasna _ _ _J _
dalje>>>
 |
| Markuševec 06.09.2012. |
Josip Kobasić Švrćo gost tribine „Četvrtkom zajedno“
Piše Ivan Ročić /07.09.2012./
Gost Josip Kobasić je iscrpno govorio o počecima i razlozima bavljenja etnografijom i pjesništvom. Zavičajno domoljublje bio je jaki motiv za gradnju dviju muzejskih kućica u vlastitom vrtu a očuvanje i ljubav prema markuševečkom govoru dali su mu nadahnuće za pisanje divnih pjesama iz kojih isijava sva ljepota podsljemenskog kraja. Interesantnost izlaganja i dobra komunikacija gosta s posjetiteljima iskazuje se i time što je Tribina trajala dvadesetak minuta duže od predviđene satnice. dalje>>>
Piše Ivan Ročić /07.09.2012./
Gost Josip Kobasić je iscrpno govorio o počecima i razlozima bavljenja etnografijom i pjesništvom. Zavičajno domoljublje bio je jaki motiv za gradnju dviju muzejskih kućica u vlastitom vrtu a očuvanje i ljubav prema markuševečkom govoru dali su mu nadahnuće za pisanje divnih pjesama iz kojih isijava sva ljepota podsljemenskog kraja. Interesantnost izlaganja i dobra komunikacija gosta s posjetiteljima iskazuje se i time što je Tribina trajala dvadesetak minuta duže od predviđene satnice. dalje>>>
 |
| Bumbar |
Snimila Zvjezdana Šantek /06.09.2012./
Snimaje životinja je strast mnogih fotografa ali po svojem starom pravilu, slike srna i zečeva nikada ne puštam u javnost. Premalo ih ima, pa da ne bi poslužile kao motiv i vodič krivolovcima. Nekoliko interesantnih prizora možete pogledati ako kliknete
dalje>>>
Svakodnevnica (4) Nemar na groblju
Piše Mirko Tot /05.09.2012./
Pored basnoslovnih spomenika koji se po izgledu kao natječu koji će biti otmjeniji a do njih zapuštena i od Boga zaboravljena grobna mjesta obrasla travom i korovom skoro do visine čovjeka a za koje nitko ne mari niti se o njima brine. Suze su isplakane, ostavinska rasprava završena a grob prepušten pokojniku da ga sam "uređuje". dalje>>>
/SUH /Sindikat umirovljenika Hrvatske, Podružnica Podsljeme
Pored basnoslovnih spomenika koji se po izgledu kao natječu koji će biti otmjeniji a do njih zapuštena i od Boga zaboravljena grobna mjesta obrasla travom i korovom skoro do visine čovjeka a za koje nitko ne mari niti se o njima brine. Suze su isplakane, ostavinska rasprava završena a grob prepušten pokojniku da ga sam "uređuje". dalje>>>
 |
| SUH Zagreb |
1. sjednica povjereništva SUH_a za grad Zagreb održana 03.09.2012.
Piše Ivan Ročić /03.09.2012./
Pod točkom 5. Pitanja i prijedlozi kao i pod točkom 5. Razno razvila se opširna diskusija kako poboljšati i unaprijediti rad Sindikata. Naročite pohvale od strane povjerenstva za grad Zagreb, dobila je naša podružnica Podsljeme, koja se uspjela za nepunih mjesec dana, iz jedne potpuno zamrle podružnice transformirati u respektabilnu i hvale vrijednu podružnicu…
Piše Ivan Ročić /03.09.2012./
Pod točkom 5. Pitanja i prijedlozi kao i pod točkom 5. Razno razvila se opširna diskusija kako poboljšati i unaprijediti rad Sindikata. Naročite pohvale od strane povjerenstva za grad Zagreb, dobila je naša podružnica Podsljeme, koja se uspjela za nepunih mjesec dana, iz jedne potpuno zamrle podružnice transformirati u respektabilnu i hvale vrijednu podružnicu…
dalje>>>
SUH /Sindikat umirovljenika Hrvatske/ Izborna skupština podružnice Podsljeme
Piše Ivan Ročić /19.08.2012./
Izabrano je novo rukovodstvo i donijete su važne odluke na primjer: - kontinuirano će se održavati druženja umirovljenika u Hrvatskom domu Markuševec pod naslovom „Četvrtkom zajedno“ svaki prvi i treći četvrtak u mjesecu. Raspored druženja: 18:00 - 19:00 sati „Uz kavu zajedno“ , 19:00- 20:00 sati „Gost večeri“, 20:00 – 22:00 sati „Nastavak druženja uz razgovore i društvene igre“. Središnji događaj biti će druženje sa „Gostom večeri“. Gost večeri biti će neki lokalni ili gradski uglednik: znanstvenik, liječnik, pravnik, sportaš, književnik, glumac, pjevač, novinar, povjesničar, političar… dalje>>>
 |
| SUH |
Piše Ivan Ročić /19.08.2012./
Izabrano je novo rukovodstvo i donijete su važne odluke na primjer: - kontinuirano će se održavati druženja umirovljenika u Hrvatskom domu Markuševec pod naslovom „Četvrtkom zajedno“ svaki prvi i treći četvrtak u mjesecu. Raspored druženja: 18:00 - 19:00 sati „Uz kavu zajedno“ , 19:00- 20:00 sati „Gost večeri“, 20:00 – 22:00 sati „Nastavak druženja uz razgovore i društvene igre“. Središnji događaj biti će druženje sa „Gostom večeri“. Gost večeri biti će neki lokalni ili gradski uglednik: znanstvenik, liječnik, pravnik, sportaš, književnik, glumac, pjevač, novinar, povjesničar, političar… dalje>>>
 |
| Zvjezdana na izvoru |
Piše Zvjezdana Šantek /11.08.2012./
Kada smo već tu, idemo dalje do sela Slani Potok koje je zapravo prilično razbacano po bregima. Ovdje su kuće prostrane, nove, s uređenim okućnicama, automobilima i traktorima u svakom dvorištu. Drvene kućice su ponegdje ostale tek kao podsjetnik na prošlo vrijeme. Pogled se prostire po bregima; vidi se Sv.Matej i Laz. Polja i travnjaci uredni ,vinogradi obrađeni, kukuruz u pravilnim redovima poput vojnika, ma milina za pogledati. Vrijedni su ti Zagorci. Vele da je skoro iz svake kuće netko „vani“, u Njemačkoj, Švicarskoj ili u Kanadi… dalje>>>
Susret s prošlošću (2) Dječje igreU razvoju djeteta igra zauzima jako važno mjesto. Kroz igru dijete razvija svoju kreativnost i maštu formira se kao socijalno biče koje razvija svoje samopouzdanje.
Ta definicija vrijedi danas, isto kao što je vrijedila u moje i u sva prošla vremena. Metode odgoja su se promijenile, a naše stoljetne igre pale su u zaborav; potisnule su ih igre u zamračenoj sobi ispred blještavog ekrana sa nevidljivim drugom ili protivnikom. Dijete je u igri samo bez riječi, vriska, povika i kletve. Samo mimikom svojih obraznih mišića daje naslutiti momentalno raspoloženje; veseo ili žalostan, pobjednik ili pak nadigran. dalje>>>>
 |
| Na Gorščici 5.8.2012. |
Gorščica 5.8. 2012.
/Dan pobjede i domovinske zahvalnost /
Piše Zvjezdana Šantek /09.08.2012./
Na izletištu Gorščica je, kao i diljem Hrvatske proslavljen
5.8. 2012. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.
Nakon sv. Mise druženje izletnika se nastavilo u šumskoj hladovini...
dalje>>>
Markuševečki pjesnici Zvonko Šimunjak /07.08.2012./
Poruka, sa druge strane
Zar stvarno misliš njega naći
tamo gdje mu traga nema
u visini i u mraku
ne postoji čak ni sjena.
On je tu sad pored tebe
držite za tvoju ruku
veli ti da te voli
i da njega jako boli
tvoja tuga neizmjerna... /Zvonko Šimunjak/ dalje>>>
 |
| Zaljubljeni |
Zar stvarno misliš njega naći
tamo gdje mu traga nema
u visini i u mraku
ne postoji čak ni sjena.
On je tu sad pored tebe
držite za tvoju ruku
veli ti da te voli
i da njega jako boli
tvoja tuga neizmjerna... /Zvonko Šimunjak/ dalje>>>
 |
| Zid |
Stari zid oko Markuševečke crkve snimka iz 1954. g.
Piše Ivan Ročić /07.08.2012./
Okoliš markuševečke crkve umogome danas je promijenjen.
Dakako na bolje!
Kako je izgledao zid davne 1954. godine vidimo na slici koju nam je ustupila Lidija Kralj vlasnica fotografske radnje u Markuševcu.
dalje>>>
Piše Ivan Ročić /07.08.2012./
Okoliš markuševečke crkve umogome danas je promijenjen.
Dakako na bolje!
Kako je izgledao zid davne 1954. godine vidimo na slici koju nam je ustupila Lidija Kralj vlasnica fotografske radnje u Markuševcu.
dalje>>>
 |
| Tomica Karamarko |
Tomičino domoljublje /parodija/
Piše Mirko Tot /06.08.2012./
Tomica je cmoka, pusi i grli gdje god stigne a mi ostali zaljubljeni u tu ljepoticu nikako ne uspijemo niti da joj se približimo. Zagrlio Karamanko Domovinu i samo malo fali da je ne uguši. Jadnica Domovina. Da barem može odahnuti, uzeti malo svježeg zraka. Ali ne, on i dalje, sa svih strana navaljuje na "nju", na "svoju" Domovinu. Vražičak nezasitni, taj Tomica… dalje>>>
 |
| Pastrva |
Piše Stjepan Horvatić /03.08.2012./
Na potoku retenciji (brani) potoka Bidrovec moj zet Mario Sunjski je golim rukama (bez udice) ulovio pastrvu dužine 42 cm . Pastrva je pravi kapitalac , ako je netko nekad ulovio još veći primjerak pastrve na nekom od potoka koji izviru na Medvednici, neka se javi na email bloga Markuševec!
dalje>>>
markusevec.politika.com Podsljemenski "pravi Hrvati"
 |
| Letak |
Povodom Dana Državnosti članovi HSP_a A. Starčević obljepili su markuševečke zgrade i stupove te napunili poštanske sandučiće svojim " brigama" o nama ostalima, malim Hrvatićima, iskoristivši pritom najveći praznik novije Hrvatske za širenje svojih stavova izvađenih iz naftalina i potopljenih daleko u našoj ne uvijek blistavoj prošlosti. Koriste mračne likove iz naše prošlosti kao svoje uzore (osim Starčevića kojega i onako krivo tumače) dokazuju da ne shvaćaju niti prošlost niti sadašnjost a ponajmanje budućnost. dalje>>>
 |
| Marija Bistrica 2012. |
Autori Ivan i Zvjezdana Šantek /28.7.2012./
Ove godine smo se i mi pridružili skupini hodočasnika župe Sv.Šimun i Juda Tadej na hodočašću u najveće nacionalno marijansko svetište Mariju Bistricu. Zadnji puta smo pješačili u Mariju Bistricu prije punih 13 godina. Za pješake je polazak bio u 4 sata iz Markuševca, pa preko Prostiješna u Trnavu. Veći broj naših mještana već je čekao kod kapelice Sv.Vida u Markuševečkoj Trnavi . Hodočasnike je ispratio uz kratku molitvu naš župnik Zlatko Golubić koji je imao obavezu ispratiti i grupu koja je kretala kasnije autobusom te se nakon toga i sam uputio prema svetištu Majke Božje Bistričke… dalje>>>
 |
| Ružmarinka |
Piše Zvonko Šimunjak /19.07.2012./
U našim podsljemenskim selima je nošnja ista, govor nam je isti i iste navade imame, anesme nigdar živeli u istoj župi i nesme se baš preveč imeli rad. Previše sme si slični pak kad jen drugoga gledi ti je kak da stojiš pred špigljem, a ono kaj vidiš ti se ne dopada. Sam sebe nemreš zmisliti. Jalni jeni na druge. Ružmarinka, moja prijateljica iz Šestina, mi veli da je šteta kaj se ljudi mađusobno ne druže, kaj ne zovu jeni druge u goste. Dobre ne misli ona da bi trebali sad jemput jedni druge na kavu zvati ili skupa kruh mesiti, več onak na razini udruga. Kad jedni imaju svoju veselicu zakaj si onda nebi susede pozvali. Evo na primjer: “Kad Gračanci organiziraju svoj “Gračanski spominek” kaj ne bi mogli pozvati nekog iz drugog sela.. “štuc!! moram reči kvarta” recimo iz Svetog Šimuna ... dalje>>>>
Mirko Tot – Sjećanja Diskač nostalgija Piše Mirko Tot /08.07.2012./
Jedva smo čekali da prođe korizma, mrtva sezona ženidbi. Već nedjeljom kod rane i velike mise dobivao se raspored i obavijest. Pozivači, dva dečka prikladna za tu službu, iz bliže obitelji mladenaca obilazili bi širom fare rasprostranjenu rodbinu pozivajući ih službeno na svadbu. Na početku svoje "ture" dok „delanec“ kojim su putem ovlaživali suha grla nije pokazao svoju zloćudnost, dijeli bi po pozvanom domaćinstvu po dvije Opatije ili Drine. Pred večer kada bi se "domaća kapljica" pretvorila u „sotonu“, dijeli bi cigarete kapom i šakom i skoro zaboravivši radi čega su na putu. dalje>>>
Rodu o jeziku Nedoumica (4) Kako objektivno ocijeniti nečije ponašanje?
Piše Zvjezdana Šantek /07.07.2012./
Kako objektivno ocijeniti nečije ponašanje, nečiji tekst ili rad? Možemo li biti objektivni ako smo osobno uključeni? Teško. Ako nas netko prozove i uputi bilo kakvu vrstu kritike, nije neobično da ćemo se osjetiti napadnutim i reagirat ćemo subjektivno. Možda bi si trebalo ostaviti malo više vremena da se emocije slegnu? Vjerojatno ...
dalje>>>
Izleti u prirodu (6) Pecekova kruška je još tu, ali gdje su „tri jelve“ ?
Susret s prošlošću (2) Ružmarinkino pismo
Piše Zvonko Šimunjak /30.06.2012./
Bok Ivane,
Ruzmarinka mi se javila mailom na moj prilog "Podsljeme". Ja sam joj se vec zahvalil i rekel sam joj da cu ga objaviti na blogu da joj mogu javno odgovoriti.
Pa sad stavi molim te prvo njeno pismo, a tam do pocetka tjedna ja cu napisati svoj odgovor.
Lijepi pozdrav, Zvonko
dalje>>>>
Rodu o jeziku Nedoumica …(2) O oslovljavanju
Piše Zvjezdana Šantek /29.06.2012./
Svaka dobronamjerna kritika je dobrodošla i zahvaljujem na njoj. Jako mi je drago da gospodin Zvonko Šimunjak pomno prati sve tekstove na ovom našem blogu. Posebno me veseli da je posvetio toliko vremena detaljnoj analizi mojeg teksta objavljenog prije 2 mjeseca. Iako se trudimo biti pravopisno korektni, ipak, nismo lektori i profesori književnosti, pa nam se potkrade (svima) poneka nenamjerna greška u tekstu, poneko izgubljeno slovo od poslanog do objavljenog teksta, nedoumica kod tituliranja, u oslovljavanju itd... Da li smo (ja) zato ponizni sluge koji kao da žive u srednjem vijeku? Može biti... dalje>>>
Rodu o jeziku Nedoumica ...
Piše Zvonko Šimunjak /27.06.2012./
Svatko tko je čuo za pojam “velečasni” misli da je onda “prečasni” jedna stepenica više. Pa i jeste, samo što se na tu stepenicu mora biti imenovan, a imenovanje vrši biskup prema funkciji koju obnaša svećenik. Znači kanonik, general, dekan ( povjerenici odjela ili redova) nose titulu “prečasnog” pa im se prema tome i obraćamo sa tom titulom. Međutim običan čovjek rijetko kad zna tko ima kakovu titulu. Zbog toga mogu samo savjetovati: Obratite se -svakom čovjeku sa “gospodine”, -pripadniku klera sa “velečasni”, redovnici “časna sestro” ili samo sa “setro ... sa imenom”, biskupu / nadbiskupu “preuzvišeni” ili “ekscelencijo”, kardinalu “uzvišeni” ili “eminencijo” , papi “Vaša Svetosti” ili “Sveti Oče” … dalje>>>
Mirko Tot - Sjećanja Buš mu se zameril
Svakodnevnica (4) Dopis predsjedniku vijeća gradske četvrti
Piše Zvjezdana Šantek /23.06.2012./
Prije nekoliko dana uputila sam jedan e-mail našem predsjedniku vijeća gradske četvrti Podsljeme s nekoliko pitanja, vezano za onečišćene potoke, često prepune kante smeća na autobusnoj stanici u centru Markuševca , te pitanje igrališta za djecu predškolske
dobi. Gospodin Topolovec je odmah ljubazno odgovorio na mail pa ne možemo kazati da naši predstavnici u vijeću gradske četvrti nemaju sluha za svoje stanovnike i probleme koji ih okružuju. dalje>>>
Susret s prošlošću (2) Tajna jedne dopisnice iz 1920 godine (6)
Naše Podsljeme
Piše Zvonko Šimunjak /22.06.2012./
Bok Ivane,
eto, uhvatio sam malo vremena da se ponovo javim. Vrijeme kao da leti, a ustvari to je opicka varka, jer vrijeme ima svoju brzinu I dinamiku, a mi odnosno ja smo postali stari I odjedanput ne drzis vise korak sa vremenom vec trcis za njim, pokusavas ga uhvatiti odrzati ritam svakidasnjice. Sve to odjedanput zahtijeva puno vise snage tijela i uma.
Link na Ružmarinku http://ruzmarinke.blogspot.com/
Lijep pozdrav, Zvonko dalje>>>>
markuševec.politika.com Pozdrav Domovini (4) Pozdrav rodnome kraju ili pozdrav Domovini
Piše Mirko Tot /14.06.2012./
Dragi Branko,
Šumu koju poznajem iz svojeg djetinjstva, gdje sam lovio pastrve, tražio bobice i vrganje i okretao krmenadle na žaru uz hladnu "Žuju", trebala bi prerasti, uz postavljeno novo raspelo, u malo svetište...
Ako moji skromni prilozi na ovom portalu djeluju politički, od toga se ne ograđujem i iza toga stojim. Od urednika ovisi o objavi ili ne. Pokušavam na svoj način opisati viđenje sadašnjosti, koji ne moraju niti mogu biti uvijek identični sa nazorima i shvaćanjima ostalih mojih sugrađana. Baš i u tome je vrijednost dijaloga, a razmjena različitih mišljenja obogaćuje politički život jedne sredine… dalje>>>
markuševec.politika.com Pozdrav Domovini (2)
Komentar gl. urednika na post Branka Lukačina: Pozdrav Domovini
Zdravo Branko!
Oba pozdrava, Pozdrav rodnom kraju kako pozdravlja Mirko i Pozdrav domovini kako pozdravljaš ti, za mene su jednako lijepa i vrijedna mada bi netko iz tvoje prve rečenice mogao protumačiti da nešto sa Mirkovim pozdravom nije u redu. Branko, a što kažeš tek na naš lijepi stari pozdrav Zdravo, Zdravo druže, Zdravo drugarice učiteljice … Koliko je prisnosti i ljepote u njemu bilo dok smo tako pozdravljali naše učiteljice i učitelje. Pa zar i najljepša kršćanska molitva, posvećena bogorodici, ne započinje divnim stihom i pozdravom Zdravo Marijo… dalje>>>
markuševec.politika.com Pozdrav Domovini !
Piše Branko Lukacin /11.06.2012./
1. svibanj 2012. godine, u sumi iza Markusevecke Trnave. Neka se pamti Mazalica od tog dana kao sveto mjesto, na jednom obicnom raskrscu triju sumskih puteva, na koje je svatko dobrodosao bez obzira na pripadnost i vjeru. Hvala, nasem zupniku , organizatorima , donatorima i graditeljima , a vi svi koji ovo procitate dodite i sljedece godine na ovo malo sumsko prostenje , a kad vas put ponese do raskrsca, zaustavite se na tren , okrenite se raspelu i izrecite nekoliko rijeci koje su vas ucili vasi roditelji, bake i djedovi: U ime oca , sina i duha svetoga. Amen. dalje>>>
Hodočašća, pričesti i krizme Raspelo na Mazalici
Piše Ljubica Poščić /10.06.2012./
Nakon posvete raspela i Sv. Mise uz dobar gulaš od divljači i domaćih kobasica, čuli su se i razni komentari o raspelu, uglavnom pozitivni. Čujem tako i dvije gospođe u razgovoru: „Joj baš je šteta kaj smo stajale tak daleko otraga pa nisam dobro čula Željkov govor, kaj je rekel, zakej su napravili taj križ baš tu u šumi“.
„Nisam ni ja čula dobro, bumo nekoga pitale“.
Evo drage gospođe za vas a i za ostale koji nisu dobro čuli taj govor Željka Hrastinskog … dalje>>>
Izvan okvira, društveno-političke teme na drugačiji način (2) Hrvatski list od 31.svibnja 2012: "Van iz Lijepe naše, stoko jugoslavenska"
Piše Mirko Tot 04.06.2012.
Kruna je novinarstva redakcije Hrvatskog lista. Povod je bio nekoliko tisuća Titovih obožavatelja sakupljenih u Kumrovcu povodom 120 godišnjice njegovog rođenja. Tim naslovom okitila je redakcija Hrvatskog lista nepotpisani članak pozivajući sve koji o Titu misle drukčije da smjesta napuste "Lijepu našu" pretvorivši Lijepu našu u Lijepu Njihovu… dalje>>>
Izvan okvira, društveno-političke teme na drugačiji način (2) Vatikan, Kuća Božja
Izvan okvira, društveno-političke teme na drugačiji način (2) Osvrt na zabranu skupa EU desničara u Zagrebu
Portreti naših mještana, sjećanja Stjepan Ročić Roko (1930-2011.)
Piše Ivan Ročić /21.05.2012./
Štovani čitatelji, svojevremeno sam obećao da ću nastaviti pisati serijal o znamenitim Ročićima iz dalje i bliže prošlosti. Svi Ročići o kojima sam pisao i o kojima ću pisati su starinom iz župe Sv. Šimuna i Jude Tadeja. Prva dva priloga govorila su o biciklističkoj legendi Vidu Ročiću (1929. - 1955.). Potom sam pisao o trima svećenicima iz loze Ročića: o dobrotvoru i meceni svećeniku Ignaciju Ročiću (1783. – 1854.), o župniku župe Sv. Šimuna i Jude Tadeja Mirku Ročiću (1904. – 1965.) te o svećeniku Josipu Ročiću (1884. – 1940.). Nakon toga slijedili su prilozi posvećeni učitelju i prosvjetitelju Franji Ročiću (1878. – 1957.) te najpoznatijem markuševečkom privredniku prošlog stoljeća Vidu Ročiću Prkusu (1930. – 2011.). Današnji prilog govori o Stjepanu Ročiću Roki (1930-2011.) vrsnom majstoru narodnih rukotvorina. O mnogim drugim Ročićima pisati ću idućih dana. Molim vrijedne čitatelje i suradnike bloga da pošalju priloge o vrijednim mještanima iz vlastitog okruženja. Lijepi pozdrav, IR dalje>>>
Podsljemenski vrtovi Perunika (iris) - hrvatski nacionalni cvijet
Piše Zvjezdana Šantek /19.05.2012./
Svibanj je mjesec perunika. U Hrvatskoj, ova skromna biljka prekrasnog cvijeta, na nekim lokalitetima raste samoniklo. Pojedine vrste su endemi( zaštićene) što znači da rastu samo na tom i niti na jednom drugom staništu. Ukoliko perunikama pružimo samo malo pažnje i njege, vraćaju višestruko svojom ljepotom. Ako u svom vrtu imate peruniku koju želite pokazati, pošaljite sliku na naš blog ili e-mailom pošaljite sliku bilo koje Vama drage biljke . Uživajte u cvijeću i prirodi! dalje>>>
Od koljevke pa do groba najljepše je đačko doba (2) Branko Kota prvi markuševečki zubar
Piše Zvonko Šimunjak /16.05.2012./
OŠ-Markuševec, lipanj 1960., 1949 godište, 4A-razred, kraj školske godine
Čuče: Franjo Vidović, Stjepan Pilatuš, Stjepan Budek
Stoje: Vid Jordanić, Josip Vidović, Branko Kota i Zvonko Šimunjak.
Interesantan je položaj Brankove i moje lijeve ruke. Godinu dana prije bili smo na firmi I dobili smo od naših kumova ručne satove na poklon. Imati u to vrijeme ručni sat je bilo kao da danas imaš “iPhone” sa 32 GB. dalje>>>
Portreti naših mještana - naši suvremenici Rudolf Lidej – informatičar
Piše Ivan Ročić /13.05.2012./
Izuzetna mi je čast predstaviti još jednog Markuševčana u rubrici naši suvremenici, izuzetnog čovjeka i informatičara. Rudolf Lidej rođen je u Dešćevcu 02.02.1948. godine. Kao dječak pokazivao je izuzetnu zainteresiranost za nauku i tehniku. Stoga po završetku Osnovne škole u Markuševcu upisuje srednju Politehničku školu Rade Končar, te kao diplomirani strojarski tehničar odmah je dobio posao tehnologa u istoimenom poduzeću, gdje ostaje sve do 1971. kada je krenula opća kompjuterizacija. Nastavljajući se školovati uz rad promijenio je nekoliko poduzeća (Jugomontaža, Metaliakomerc, Monter, Montmontaža). Godinu 1971. obilježava prodor uvođenja kompjutera u velike privredne sustave… dalje>>>
Izleti u prirodu (6) U potrazi za prvim vrganjem
Piše Zvjezdana Šantek /12.05.2012./ Kalendarski gledano, još je malo prerano za vrganje ali jedna šumska vijest stigla je i do nas. Pronio se naime glas, da je negdje u šumi nedaleko Gorščice izrastao i ubran jedan vrganj. Prvi! Takve vijesti ovdje putuju brzinom munje, svi žele biti među prvima koji su ubrali barem jedan primjerak, pa tako i mi krećemo smjesta tragom ove „glasine“ na Gorščicu. Nije to zbog jela, to mogu razumjeti samo oni koji nose virus „ gljivarske groznice“ Što se gljiva tiče, danas smo vidjeli samo Judino uho. Judino uho najčešće raste na stablu bazge, na ogoljelom dijelu stabla, a ljekovita je kod određenih tegoba. Bez obzira na sve, šetnja i hodanje u prirodi uz traganje za gljivama i samoniklim biljem je dobra za zdravlje jer sam boravak na zraku i suncu koristi organizmu. Stara latinska poslovica kaže: „Liječnik liječi- priroda ozdravljuje“ dalje>>>
Susret s prošlošću (2) Tajna jedne dopisnice iz 1920 godine (5)
Piše Zvonko Šimunjak /11.05.2012./
Čitam dalje da sad Markuševec više nije selo neg je postal kvart; pa po logici niste više seljaki nek kvartovčani. Kaj to nije napredak? Mojsti je, ali si za to nemrete niš kupit, a seljak je navek imal vu vrtu kakvog peršina, paradajz, vugurek, bažuljeka, a po dvorišču su trčale i kljuvale kokuši kaj su nesle jajca, a kad je kokoš prestala nesti si joj na drvocepu sa sekirom glavu odčvrknul. Bilo je masne juhe i kuhane kuretine kaj se sa hrenom dalo dobro pojesti. Kokuši su žilave pak je neka znala i bez glave po drvocepu trčati. Od tud vam je i ona izrečica „Se munjaš kak kokuš bez glave“. Kad je moja Slavonka znala kokoš za ručak spremati sam ju pital: „Kaj, bu danas kuretine?“ Me samo pogledala, onak ispod oka.Dou zna na kaj je ona mislila, a Vi sigurno znate, ak ste z Prigorja, na kaj sam ja mislil... dalje>>>>
Pionirska željeznica Dubrava - Mark. Trnava Izložba
Piše Goran Ilenić /05.05.2012./
Postovani, jedna mala obavijest. Izložba "Što je za vas Dubrava" otvara svoja vrata u muzeju grada Zagreba 14.05.2012. u 19h i traje do 02.09.2012. u sklopu koje je i naša maketa Pionirske zeljeznice. Isto tako u sklopu izložbe biti ce organizirane radionice izrade makete jednom tjedno (srijeda), kroz cijeli period izlaganja. LP, Gordan
Hodočašća, pričesti i krizme Posvećenje križa na Mazalici 1. svibnja 2012.
Piše Zvjezdana Šantek /03.05.2012./
Poziv vjernicima na posvećenje križa na Mazalici naišao je na više nego dobar odaziv. Izgleda da su se i sami organizatori iznenadili ovako velikom broju ljudi koji su se uputili na Sv. Misu koja se održala na raskršću puteva kod Mazalice. Lovačko društvo i članovi HSP-a su pripremili hranu i piće koje su besplatno dijelili, ali s obzirom na tako veliki broj posjetitelja ne znam da li je bilo dovoljno za sve koji su htjeli malo prezalogajiti.Bilo je tu mnogo stanovnika župe Sv.Šimun i Juda Tadej, te prijatelja iz drugih župa i grada... dalje>>>
Izvan okvira, društveno-političke teme na drugačiji način (2) Sumnjivo bogatstvo
Piše Mirko Tot /25.04.2012./
Uložiti ili podići u banci basnoslovnu gotovinu a da pritom nitko ne postavi pitanje od koga je to i kome je to namijenjeno, kupiti nekretnine ne ispitanim i dokazanim porijeklom sredstava, nezamislivo je u državi iz koje se javljam. Ovdje bi pregorjeli svi mogući " kompjutorski osigurači" dok se ne ustanovi odakle toj osobi toliki imetak. Građanska lojalnost i pošteno ponašanje spram države stječe se tek kada nam i sami političari dokažu da je to isplativo, u protivnom, građani postaju šakali i nemilosrdno pomažu da kola putuju nizbrdo grabeći i varajući sve oko sebe… dalje>>>
Svetošimunski narodni običaji Jurjevo
Piše Ivka Ježić /23.04.2012./
Kako smo mi slavili Jurjevo u našem Markuševcu?
Mi djeca sakupljali smo cijeli dan granje i šiblje na jedan hrpu. Svako selo imalo je za to određeno mjesto. Moralo se je biti na brijegu da se daleko vidi. Kada je pao mrak, zapalili smo krijes, skakali smo oko njega pjevali i plesali. Nije to bilo samo za djecu, tu su se okupili i mještani pa se uz pjesmu i po koju kupicu vina slavilo do kasno u noć. Skakali smo preko krijesa, uz podršku i pljesak prisutnih, natjecali smo se tko će dalje, bili smo sretni i zadovoljni. Uspješni skok preko krijesa značilo je novu ljubav, dobru ljetinu, puno zdrave živadi i dobru ženidbu. Ukratko: Ispunjenje svih želja… dalje>>>
Hodočašća, pričesti i krizme
Piše Lidija Kralj /20.04.2012./
Oslikano jaje,
Križni put kroz Markuševec i
apostoli u Velikom tjednu u crkvi Sv. Šimuna.
Fotografije snimila Lidija Kralj fotografkinja iz Markuševca.
Poštovani, šaljem vam fotografije sa malim zakašnjenjem.
Uskrsno jaje u dvorištu crkve Sv. Šimuna, oslikao je naš mještanin gospodin Vid Sitar.
Pozdrav do sljedećeg javljanja, Lidija Kralj dalje>>>
Susret s prošlošću (2)
Piše Zvonko Šimunjak /20.04.2012./
Zvonko Šimunjak nam donosi dva nova priloga.
1/ autorski prilog „Tajna jedne dopisnice iz 1920 godine (4)“ s podnaslovom „Ime naše narodne nošnje“. Tu je priložena i pjesma Veljka Rabačevića iz 1862. godine „Remetska Gospa“ koja nam govori kako je to bilo u Remetama za vrijeme proštenja.
2/ te članak Zvonimira Milčeca skinut s portala „Zagreb on line“ pod naslovom „Barbierija pozivam u Markuševec na šindle“ dalje>>>>
Hodočašća pričesti i krizme Posveta novoizgrađenog raspela
Piše Branko Lukačin /19.04.2012./
Dragi župljani Sv. Šimuna, lovci , planinari , svi prijatelji i čuvari prirode.
Obavještavam Vas, da ovim putem odamo poštovanje svima koji su proveli u djelo, nešto što u današnjici čini malo tko, kad politika okreće narod od boga i crkve, da će župnik prečasni Zlatko Golubić, 1. svibnja 2012, u Markuševečkoj Trnavi, na Mazalici, služiti Sv. Misu u 11,00 sati i posvetiti novoizgrađeno raspelo. Dođite u što većem broju , pridružite se pomoliti bogu i uživati u blagodatima naše prirode... dalje >>>
Stjepan Horvatić - Povijesna šetnja Podsljemenom
 |
| Rodu o jeziku |
Rodu o jeziku Nedoumica (3)
Piše Zvonko Šimunjak /06.07.2012./
„Mi sme ti prigorci jake fini ljudi i nikome ti mi ne ostaneme dužni; Pogotove ne onda ak te nešti za jezik povleče“. U uvodu svog priloga „Kako nekoga osloviti?“pozvao sam naše čitatelje da se uključe u dijalog te da svojim komentarima podrže, ili špotaju objavljene priloge. Da uspostavimo jednu vrstu dijaloga, izmjene mišljenja, jer svi mi velimo : „Dosta nam je bilo jednoumlja i nametnutog mišljenja!“.
-Kad sam to pisal nisam ni računal s tim da bum ja prvi kaj bu dobil po papkima.- dalje>>>
 |
| Ružmarinka |
Susret s prošlošću (2) Pismo Ružmarinki
Piše Zvonko Šimunjak /04.07.2012./
Ružmarinko, lijepa Prigorko, kaj da ti velim ili napišem. S čim bi te mogel razveselit ti smješak izmamiti.
Bum probal s ovim: Ovak kak si ti napisala: “mi navek srce zatitra”, znaš te „vibracije“ ti mom starom srčeku“ dobro činiju. Hajd sad šalu na stranu, ak treba nekog pohvalit onda si to ti…
 |
| Dva Starčeka, Ivan i Josip 1958.g. |
U potrazi za starim fotografijama (2) Iz albuma Josipa Šanteka
Poslao Josip Šantek /03.07.2012./
Kliknite na povezicu dalje>>> i pogledajte kako je markuševečko naselje Šanteki izgledalo 1971. godine. Uz panorame naselja Šanteki, Josip nam je poslao dvije osobne slike nastale sredinom prošlog stoljeća.
Slike: Šanteki panorama 1971. g. slika br.1
Šanteki panorama 1971. g. slika br.2
Dva Starčeka, Ivan i Josip 1958. g.
Josip ispred kapelice u Trnavi 1950. g.
 |
| Zvjezdana |
Piše Zvjezdana Šantek /02.07.2012./
Obično je na Sljemenu za ovako toplih dana svježije za nekih 6-8 stupnjeva celzijusa,
tako da je puno ugodnije gore u šumi nego u nizini. Prolazeći pokraj stare stoljetne kruške, takozvane „Pecekove ruške“ prisjetili smo se našeg nekadašnjeg mještanina Mirka Tota, koji je upravo u zadnjem svojem prilogu o izvoru Mazalica opisao put iz šume sa suhim granjem za zimski ogrjev na plećima. Drugi odmor on i njegovi prijatelji imali su upravo ispod ovog starog stabla kruške koja još prkosi vremenu ispraćajući mnoge generacije. dalje>>>
 |
| Uspon kod brane |
markuševec.politika.com Svijeća i lampaš u šumi?
Piše Mirko Tot /01.07.2012./
Sa pravom su se, prilikom posvete raspela na Mazalici, pohvalili članovi HSP-a. Starčević kao organizatori ove stranačke promocije, u uloženome trudu. Spomenuli su isto nabavke određenih dozvola, što nije iziskivalo sigurno mnogo poteškoća, jer ne vjerujem bi se našao ikoji hrabri službenik u našoj marljivoj administraciji koji bi uskratiti ovakvu zamolbu.
 |
| Ružmarinka |
Piše Zvonko Šimunjak /30.06.2012./
Bok Ivane,
Ruzmarinka mi se javila mailom na moj prilog "Podsljeme". Ja sam joj se vec zahvalil i rekel sam joj da cu ga objaviti na blogu da joj mogu javno odgovoriti.
Pa sad stavi molim te prvo njeno pismo, a tam do pocetka tjedna ja cu napisati svoj odgovor.
Lijepi pozdrav, Zvonko
dalje>>>>
 |
| vlč. Zlatko Golubić |
Piše Zvjezdana Šantek /29.06.2012./
Svaka dobronamjerna kritika je dobrodošla i zahvaljujem na njoj. Jako mi je drago da gospodin Zvonko Šimunjak pomno prati sve tekstove na ovom našem blogu. Posebno me veseli da je posvetio toliko vremena detaljnoj analizi mojeg teksta objavljenog prije 2 mjeseca. Iako se trudimo biti pravopisno korektni, ipak, nismo lektori i profesori književnosti, pa nam se potkrade (svima) poneka nenamjerna greška u tekstu, poneko izgubljeno slovo od poslanog do objavljenog teksta, nedoumica kod tituliranja, u oslovljavanju itd... Da li smo (ja) zato ponizni sluge koji kao da žive u srednjem vijeku? Može biti... dalje>>>
 |
| Misa na Mazalici 2012. |
Piše Zvonko Šimunjak /27.06.2012./
Svatko tko je čuo za pojam “velečasni” misli da je onda “prečasni” jedna stepenica više. Pa i jeste, samo što se na tu stepenicu mora biti imenovan, a imenovanje vrši biskup prema funkciji koju obnaša svećenik. Znači kanonik, general, dekan ( povjerenici odjela ili redova) nose titulu “prečasnog” pa im se prema tome i obraćamo sa tom titulom. Međutim običan čovjek rijetko kad zna tko ima kakovu titulu. Zbog toga mogu samo savjetovati: Obratite se -svakom čovjeku sa “gospodine”, -pripadniku klera sa “velečasni”, redovnici “časna sestro” ili samo sa “setro ... sa imenom”, biskupu / nadbiskupu “preuzvišeni” ili “ekscelencijo”, kardinalu “uzvišeni” ili “eminencijo” , papi “Vaša Svetosti” ili “Sveti Oče” … dalje>>>
 |
| Čačić i Milanović |
Piše Mirko Tot /25.06.2012./
Buš mu se zameril, taj otrcani bojazan uske sredine, sputava često dobronamjerne prigovore ili savjete u malograđanskoj okolini i dovodi do toga da sve ostane po starome "kak je ko štel". Sa željom da ispraviš nepravdu, bilo da je nanesena namjerno ili neznanjem, ustručavaš se prigovora a pogotovo kritike a sve završava "nemoj, buš mu se zameril"... dalje>>>
 |
| Markuševec okretište |
Piše Zvjezdana Šantek /23.06.2012./
Prije nekoliko dana uputila sam jedan e-mail našem predsjedniku vijeća gradske četvrti Podsljeme s nekoliko pitanja, vezano za onečišćene potoke, često prepune kante smeća na autobusnoj stanici u centru Markuševca , te pitanje igrališta za djecu predškolske
dobi. Gospodin Topolovec je odmah ljubazno odgovorio na mail pa ne možemo kazati da naši predstavnici u vijeću gradske četvrti nemaju sluha za svoje stanovnike i probleme koji ih okružuju. dalje>>>
 |
| Ružmarinka |
Naše Podsljeme
Piše Zvonko Šimunjak /22.06.2012./
Bok Ivane,
eto, uhvatio sam malo vremena da se ponovo javim. Vrijeme kao da leti, a ustvari to je opicka varka, jer vrijeme ima svoju brzinu I dinamiku, a mi odnosno ja smo postali stari I odjedanput ne drzis vise korak sa vremenom vec trcis za njim, pokusavas ga uhvatiti odrzati ritam svakidasnjice. Sve to odjedanput zahtijeva puno vise snage tijela i uma.
Link na Ružmarinku http://ruzmarinke.blogspot.com/
Lijep pozdrav, Zvonko dalje>>>>
Markuševečke sportske priče Nogometna groznica
Piše Zvjezdana Šantek /20.06.2012./
Utakmice su se kod kuće mogle samo slušati putem radio prijemnika, televizora još nije bilo. Jedini način da se dožive nogometne bravure jednog Jerkovića, Lipošinovića, Kralja, Vukasa i društva je bio ulazak na stadion. Dakle, gospodin Fabri je vidio da bi mali Ivan više od svega volio ići na utakmicu i vidjeti svoje sportske idole pa ga je poveo sa sobom. Prvi puta na maksimirskom stadionu, sa sedam godina i to na zapadnoj tribini. Ali, jao ...! Utakmica koju je mali Ivan željno iščekivao da od uzbuđenja noć uoči utakmice nije niti oka sklopio, po momčad Dinama je pošla neočekivano i po zlu ... Dinamo – Hajduk 0 : 6 dalje>>>
markuševec.politika.com Izvor Mazalica ili Jucin izvor? (2)
Komentar gl. urednika /17.06.2012./
Gospodin Juraj Caplić je uložio mnogo truda i vremena uređujući izvor, na čemu mu iskrena čestitka i hvala, i da bi sam sebe nagradio za uloženi trud čini grešku; oduzima stoljetno ime izvora ugrađujući u kamen veliku bakrenu ploču sa ugraviranim natpisom Jucin izvor.
Moja preporuka a i preporuka mnogih mještana s kojima sam razgovarao, da gospodin Caplić zamjeni ploču s novim natpisom: „Izvor Mazalica“ sagradio i okoliš uredio gosp. Juraj Caplić Juc, te stavi datum/nadnevak kada je to učinio. Tom gestom gospod. Caplić ne bi ništa izgubio, a kod Trnavčana stekao bi još veći ugled i poštovanje. Griješiti je ljudski a priznati ispraviti grešku je božanski. dalje>>>
markuševec.politika.com Izvor Mazalica ili Jucin izvor?
Piše Mirko Tot / 16.06.2012./
Vidim na slici mnogo uloženog truda i kreativnosti na tome zdencu našeg mještanina i mojeg velikog rođaka Jure Caplića… Rođo, taj se izvor zove MAZALICA a tvoja djeca i unučad biti će sigurno ponosna na tebe kad zdenac promijeni ime u JUCIN IZVOR. Netko će se valjda sjetiti da je to zdenac kojeg si ti kreirao i zbog sjećanja i zahvalnosti nazvat će ga tvojim nadimkom i objesiti će ploču koja se tu prerano našla. Spomenike i ploče zahvalnosti podižu oni koji nas nadžive. Budi mi pozdravljen… dalje>>>
 |
| NK Dinamo 50_tih |
Utakmice su se kod kuće mogle samo slušati putem radio prijemnika, televizora još nije bilo. Jedini način da se dožive nogometne bravure jednog Jerkovića, Lipošinovića, Kralja, Vukasa i društva je bio ulazak na stadion. Dakle, gospodin Fabri je vidio da bi mali Ivan više od svega volio ići na utakmicu i vidjeti svoje sportske idole pa ga je poveo sa sobom. Prvi puta na maksimirskom stadionu, sa sedam godina i to na zapadnoj tribini. Ali, jao ...! Utakmica koju je mali Ivan željno iščekivao da od uzbuđenja noć uoči utakmice nije niti oka sklopio, po momčad Dinama je pošla neočekivano i po zlu ... Dinamo – Hajduk 0 : 6 dalje>>>
 |
| Izvor neposredno nakon izgradnje |
Komentar gl. urednika /17.06.2012./
Gospodin Juraj Caplić je uložio mnogo truda i vremena uređujući izvor, na čemu mu iskrena čestitka i hvala, i da bi sam sebe nagradio za uloženi trud čini grešku; oduzima stoljetno ime izvora ugrađujući u kamen veliku bakrenu ploču sa ugraviranim natpisom Jucin izvor.
Moja preporuka a i preporuka mnogih mještana s kojima sam razgovarao, da gospodin Caplić zamjeni ploču s novim natpisom: „Izvor Mazalica“ sagradio i okoliš uredio gosp. Juraj Caplić Juc, te stavi datum/nadnevak kada je to učinio. Tom gestom gospod. Caplić ne bi ništa izgubio, a kod Trnavčana stekao bi još veći ugled i poštovanje. Griješiti je ljudski a priznati ispraviti grešku je božanski. dalje>>>
 |
| Uređeni izvor |
Piše Mirko Tot / 16.06.2012./
Vidim na slici mnogo uloženog truda i kreativnosti na tome zdencu našeg mještanina i mojeg velikog rođaka Jure Caplića… Rođo, taj se izvor zove MAZALICA a tvoja djeca i unučad biti će sigurno ponosna na tebe kad zdenac promijeni ime u JUCIN IZVOR. Netko će se valjda sjetiti da je to zdenac kojeg si ti kreirao i zbog sjećanja i zahvalnosti nazvat će ga tvojim nadimkom i objesiti će ploču koja se tu prerano našla. Spomenike i ploče zahvalnosti podižu oni koji nas nadžive. Budi mi pozdravljen… dalje>>>
markuševec.politika.com Pozdrav Domovini (4) Pozdrav rodnome kraju ili pozdrav Domovini
 |
| M. Trnava - Mazalica |
Dragi Branko,
Šumu koju poznajem iz svojeg djetinjstva, gdje sam lovio pastrve, tražio bobice i vrganje i okretao krmenadle na žaru uz hladnu "Žuju", trebala bi prerasti, uz postavljeno novo raspelo, u malo svetište...
Ako moji skromni prilozi na ovom portalu djeluju politički, od toga se ne ograđujem i iza toga stojim. Od urednika ovisi o objavi ili ne. Pokušavam na svoj način opisati viđenje sadašnjosti, koji ne moraju niti mogu biti uvijek identični sa nazorima i shvaćanjima ostalih mojih sugrađana. Baš i u tome je vrijednost dijaloga, a razmjena različitih mišljenja obogaćuje politički život jedne sredine… dalje>>>
markuševec.politika.com Pozdrav Domovini (3) Osvrt na komentar urednika
Piše Branko Lukačin /13.06.2012./
Hvala na otvorenom odgovoru na moj prilog blogu i opširnom komentaru. Hvala Bogu da postoji i Marija, a i ja ne bježim od pozdrava zdravo, niti od režima u kojem sam odrastao i pohađao školu i crkvu. Želio bih samo ispraviti, da nisam naveo ničije ime, a Mirko piše "pozdrav rodnom kraju", a ne pozdrav Domovini. Mislio sam da ćeš shvatiti da su prvi redovi koje sam napisao bili upućeni uredniku, no ja sam pogriješio jer nisam to naveo.
Markuševec koliko je meni poznato nije bio nikada podijeljen na nacionalnoj osnovi. U Markuševcu je bilo čak i nekoliko nadimaka, kao četnik, ustaša i partizan. Svi su se družili i pili zajedno kod Pipice, Piskača ili Uže... dalje>>>
 |
| Križ Mazalica |
Hvala na otvorenom odgovoru na moj prilog blogu i opširnom komentaru. Hvala Bogu da postoji i Marija, a i ja ne bježim od pozdrava zdravo, niti od režima u kojem sam odrastao i pohađao školu i crkvu. Želio bih samo ispraviti, da nisam naveo ničije ime, a Mirko piše "pozdrav rodnom kraju", a ne pozdrav Domovini. Mislio sam da ćeš shvatiti da su prvi redovi koje sam napisao bili upućeni uredniku, no ja sam pogriješio jer nisam to naveo.
Markuševec koliko je meni poznato nije bio nikada podijeljen na nacionalnoj osnovi. U Markuševcu je bilo čak i nekoliko nadimaka, kao četnik, ustaša i partizan. Svi su se družili i pili zajedno kod Pipice, Piskača ili Uže... dalje>>>
 |
| Zdravo Marijo |
Komentar gl. urednika na post Branka Lukačina: Pozdrav Domovini
Zdravo Branko!
Oba pozdrava, Pozdrav rodnom kraju kako pozdravlja Mirko i Pozdrav domovini kako pozdravljaš ti, za mene su jednako lijepa i vrijedna mada bi netko iz tvoje prve rečenice mogao protumačiti da nešto sa Mirkovim pozdravom nije u redu. Branko, a što kažeš tek na naš lijepi stari pozdrav Zdravo, Zdravo druže, Zdravo drugarice učiteljice … Koliko je prisnosti i ljepote u njemu bilo dok smo tako pozdravljali naše učiteljice i učitelje. Pa zar i najljepša kršćanska molitva, posvećena bogorodici, ne započinje divnim stihom i pozdravom Zdravo Marijo… dalje>>>
 |
| Mazalica 2012. |
Piše Branko Lukacin /11.06.2012./
1. svibanj 2012. godine, u sumi iza Markusevecke Trnave. Neka se pamti Mazalica od tog dana kao sveto mjesto, na jednom obicnom raskrscu triju sumskih puteva, na koje je svatko dobrodosao bez obzira na pripadnost i vjeru. Hvala, nasem zupniku , organizatorima , donatorima i graditeljima , a vi svi koji ovo procitate dodite i sljedece godine na ovo malo sumsko prostenje , a kad vas put ponese do raskrsca, zaustavite se na tren , okrenite se raspelu i izrecite nekoliko rijeci koje su vas ucili vasi roditelji, bake i djedovi: U ime oca , sina i duha svetoga. Amen. dalje>>>
 |
| D.Vuljar i Ž.Hrastinski |
Piše Ljubica Poščić /10.06.2012./
Nakon posvete raspela i Sv. Mise uz dobar gulaš od divljači i domaćih kobasica, čuli su se i razni komentari o raspelu, uglavnom pozitivni. Čujem tako i dvije gospođe u razgovoru: „Joj baš je šteta kaj smo stajale tak daleko otraga pa nisam dobro čula Željkov govor, kaj je rekel, zakej su napravili taj križ baš tu u šumi“.
„Nisam ni ja čula dobro, bumo nekoga pitale“.
Evo drage gospođe za vas a i za ostale koji nisu dobro čuli taj govor Željka Hrastinskog … dalje>>>
 |
| Kumrovec 2012. |
Piše Mirko Tot 04.06.2012.
Kruna je novinarstva redakcije Hrvatskog lista. Povod je bio nekoliko tisuća Titovih obožavatelja sakupljenih u Kumrovcu povodom 120 godišnjice njegovog rođenja. Tim naslovom okitila je redakcija Hrvatskog lista nepotpisani članak pozivajući sve koji o Titu misle drukčije da smjesta napuste "Lijepu našu" pretvorivši Lijepu našu u Lijepu Njihovu… dalje>>>
 |
| Kulmerovi dvori |
Izleti u prirodu (6) Od Šestina uz kapelicu Sv.Jakoba na Sljeme
Piše Zvjezdana Šantek /30.5.2012./
Šestine su po narodnoj predaji dobile ime po odlasku na tlaku nekadašnjih seljaka (kmetova) na medvedgradski majur. Svakog šestog dana u tjednu obavezno su morali raditi za vlastelu pa su taj dan nazvali odlazak „na šestinu“. Porezi koje su seljaci morali davati uključivali su desetinu Crkvi, devetinu vlastelinu, seljak je bio dužan plaćati i porez državi koji je mogao biti redovni i izvanredni, a plaćanje se dijelilo na tri vrste davanja: radnu rentu ili tlaku, davanja u naturi i davanja u novcu. U Sv. Šimunu su seljaci bili također obavezni odraditi svoj dio tlake na medvedgradskom majuru; zbog lošeg postupanja sa seljacima odlazak na medvedgradski majur nije bio popularan, ali, nije se mogao izbjeći... dalje>>>
 |
| Vatikan |
Piše Mirko Tot /29.05.2012/
Zavjere i izdaje u Kući Božjoj. Aktualna je stvarnost gdje kamerer/sobar Pape osobno, koji mu svako jutro priprema čaj i pomaže mu kod oblačenja njegovih odora, pokrade Papine tajne papire i pisma velikog brizantskog dometa. Najveći crkveni dostojanstvenici strepe bojeći se objava tih kompromitirajućih sadržaja. Što znači to za Kuću Božju. Ne znači ništa drugo nego da i u Vatikanu ne žive polubogovi kako neki rado zamišljaju, nego ljudi sa manama nas ostalih. Tračevi, podvrgavanja, laži, ljubomora, izdaja. Izdaja je ljudska i Isus je imao svojeg koji ga je izdao… dalje>>>
 |
| Oglas |
Piše Mirko Tot /25.05.2012./
Gospodin Borić naveo je neostvarive apetite ugošćenih nacionalističkih stranaka. Mađarskim nacionalistima bi odgovaralo naše Međimurje,Talijanima bi dobro došlo Primorje i Istra, Makedonci bi progutali cijelu Grčku. I tako redom, a zaboravivši pritom spomenuti crtu - vodilicu HČSP. Slavljenje rođendana i smrti svojih idola, ne mislim pritom na Starčevića, granice do Drine, gradnju bolnice za "liječenje" homoseksualaca, nijekanje ustaških zloćina, javna tvrdnja gospodina Miljka da je Jasenovac bio samo radni logor, a vrhunac svega "Za dom spremni"… dalje>>>
 |
| Stjepan Ročić Roko |
Piše Ivan Ročić /21.05.2012./
Štovani čitatelji, svojevremeno sam obećao da ću nastaviti pisati serijal o znamenitim Ročićima iz dalje i bliže prošlosti. Svi Ročići o kojima sam pisao i o kojima ću pisati su starinom iz župe Sv. Šimuna i Jude Tadeja. Prva dva priloga govorila su o biciklističkoj legendi Vidu Ročiću (1929. - 1955.). Potom sam pisao o trima svećenicima iz loze Ročića: o dobrotvoru i meceni svećeniku Ignaciju Ročiću (1783. – 1854.), o župniku župe Sv. Šimuna i Jude Tadeja Mirku Ročiću (1904. – 1965.) te o svećeniku Josipu Ročiću (1884. – 1940.). Nakon toga slijedili su prilozi posvećeni učitelju i prosvjetitelju Franji Ročiću (1878. – 1957.) te najpoznatijem markuševečkom privredniku prošlog stoljeća Vidu Ročiću Prkusu (1930. – 2011.). Današnji prilog govori o Stjepanu Ročiću Roki (1930-2011.) vrsnom majstoru narodnih rukotvorina. O mnogim drugim Ročićima pisati ću idućih dana. Molim vrijedne čitatelje i suradnike bloga da pošalju priloge o vrijednim mještanima iz vlastitog okruženja. Lijepi pozdrav, IR dalje>>>
 |
| Perunka /iris/ |
Piše Zvjezdana Šantek /19.05.2012./
Svibanj je mjesec perunika. U Hrvatskoj, ova skromna biljka prekrasnog cvijeta, na nekim lokalitetima raste samoniklo. Pojedine vrste su endemi( zaštićene) što znači da rastu samo na tom i niti na jednom drugom staništu. Ukoliko perunikama pružimo samo malo pažnje i njege, vraćaju višestruko svojom ljepotom. Ako u svom vrtu imate peruniku koju želite pokazati, pošaljite sliku na naš blog ili e-mailom pošaljite sliku bilo koje Vama drage biljke . Uživajte u cvijeću i prirodi! dalje>>>
 |
| 4A-razred, 1960. |
Piše Zvonko Šimunjak /16.05.2012./
OŠ-Markuševec, lipanj 1960., 1949 godište, 4A-razred, kraj školske godine
Čuče: Franjo Vidović, Stjepan Pilatuš, Stjepan Budek
Stoje: Vid Jordanić, Josip Vidović, Branko Kota i Zvonko Šimunjak.
Interesantan je položaj Brankove i moje lijeve ruke. Godinu dana prije bili smo na firmi I dobili smo od naših kumova ručne satove na poklon. Imati u to vrijeme ručni sat je bilo kao da danas imaš “iPhone” sa 32 GB. dalje>>>
 |
| Rudolf Lidej |
Piše Ivan Ročić /13.05.2012./
Izuzetna mi je čast predstaviti još jednog Markuševčana u rubrici naši suvremenici, izuzetnog čovjeka i informatičara. Rudolf Lidej rođen je u Dešćevcu 02.02.1948. godine. Kao dječak pokazivao je izuzetnu zainteresiranost za nauku i tehniku. Stoga po završetku Osnovne škole u Markuševcu upisuje srednju Politehničku školu Rade Končar, te kao diplomirani strojarski tehničar odmah je dobio posao tehnologa u istoimenom poduzeću, gdje ostaje sve do 1971. kada je krenula opća kompjuterizacija. Nastavljajući se školovati uz rad promijenio je nekoliko poduzeća (Jugomontaža, Metaliakomerc, Monter, Montmontaža). Godinu 1971. obilježava prodor uvođenja kompjutera u velike privredne sustave… dalje>>>
 |
| Zvjezdana Šantek |
Piše Zvjezdana Šantek /12.05.2012./ Kalendarski gledano, još je malo prerano za vrganje ali jedna šumska vijest stigla je i do nas. Pronio se naime glas, da je negdje u šumi nedaleko Gorščice izrastao i ubran jedan vrganj. Prvi! Takve vijesti ovdje putuju brzinom munje, svi žele biti među prvima koji su ubrali barem jedan primjerak, pa tako i mi krećemo smjesta tragom ove „glasine“ na Gorščicu. Nije to zbog jela, to mogu razumjeti samo oni koji nose virus „ gljivarske groznice“ Što se gljiva tiče, danas smo vidjeli samo Judino uho. Judino uho najčešće raste na stablu bazge, na ogoljelom dijelu stabla, a ljekovita je kod određenih tegoba. Bez obzira na sve, šetnja i hodanje u prirodi uz traganje za gljivama i samoniklim biljem je dobra za zdravlje jer sam boravak na zraku i suncu koristi organizmu. Stara latinska poslovica kaže: „Liječnik liječi- priroda ozdravljuje“ dalje>>>
 |
| Rubec, Prigorje |
Piše Zvonko Šimunjak /11.05.2012./
Čitam dalje da sad Markuševec više nije selo neg je postal kvart; pa po logici niste više seljaki nek kvartovčani. Kaj to nije napredak? Mojsti je, ali si za to nemrete niš kupit, a seljak je navek imal vu vrtu kakvog peršina, paradajz, vugurek, bažuljeka, a po dvorišču su trčale i kljuvale kokuši kaj su nesle jajca, a kad je kokoš prestala nesti si joj na drvocepu sa sekirom glavu odčvrknul. Bilo je masne juhe i kuhane kuretine kaj se sa hrenom dalo dobro pojesti. Kokuši su žilave pak je neka znala i bez glave po drvocepu trčati. Od tud vam je i ona izrečica „Se munjaš kak kokuš bez glave“. Kad je moja Slavonka znala kokoš za ručak spremati sam ju pital: „Kaj, bu danas kuretine?“ Me samo pogledala, onak ispod oka.Dou zna na kaj je ona mislila, a Vi sigurno znate, ak ste z Prigorja, na kaj sam ja mislil... dalje>>>>
 |
| Lokomotiva Pionirac |
Piše Goran Ilenić /05.05.2012./
Postovani, jedna mala obavijest. Izložba "Što je za vas Dubrava" otvara svoja vrata u muzeju grada Zagreba 14.05.2012. u 19h i traje do 02.09.2012. u sklopu koje je i naša maketa Pionirske zeljeznice. Isto tako u sklopu izložbe biti ce organizirane radionice izrade makete jednom tjedno (srijeda), kroz cijeli period izlaganja. LP, Gordan
 |
| Mazalica 1.5.2012. |
Piše Zvjezdana Šantek /03.05.2012./
Poziv vjernicima na posvećenje križa na Mazalici naišao je na više nego dobar odaziv. Izgleda da su se i sami organizatori iznenadili ovako velikom broju ljudi koji su se uputili na Sv. Misu koja se održala na raskršću puteva kod Mazalice. Lovačko društvo i članovi HSP-a su pripremili hranu i piće koje su besplatno dijelili, ali s obzirom na tako veliki broj posjetitelja ne znam da li je bilo dovoljno za sve koji su htjeli malo prezalogajiti.Bilo je tu mnogo stanovnika župe Sv.Šimun i Juda Tadej, te prijatelja iz drugih župa i grada... dalje>>>
Izvan okvira, društveno-političke teme na drugačiji način (2) Sumnjivo bogatstvo Piše Mirko Tot /25.04.2012./
Uložiti ili podići u banci basnoslovnu gotovinu a da pritom nitko ne postavi pitanje od koga je to i kome je to namijenjeno, kupiti nekretnine ne ispitanim i dokazanim porijeklom sredstava, nezamislivo je u državi iz koje se javljam. Ovdje bi pregorjeli svi mogući " kompjutorski osigurači" dok se ne ustanovi odakle toj osobi toliki imetak. Građanska lojalnost i pošteno ponašanje spram države stječe se tek kada nam i sami političari dokažu da je to isplativo, u protivnom, građani postaju šakali i nemilosrdno pomažu da kola putuju nizbrdo grabeći i varajući sve oko sebe… dalje>>>
 |
| Đurđice |
Piše Ivka Ježić /23.04.2012./
Kako smo mi slavili Jurjevo u našem Markuševcu?
Mi djeca sakupljali smo cijeli dan granje i šiblje na jedan hrpu. Svako selo imalo je za to određeno mjesto. Moralo se je biti na brijegu da se daleko vidi. Kada je pao mrak, zapalili smo krijes, skakali smo oko njega pjevali i plesali. Nije to bilo samo za djecu, tu su se okupili i mještani pa se uz pjesmu i po koju kupicu vina slavilo do kasno u noć. Skakali smo preko krijesa, uz podršku i pljesak prisutnih, natjecali smo se tko će dalje, bili smo sretni i zadovoljni. Uspješni skok preko krijesa značilo je novu ljubav, dobru ljetinu, puno zdrave živadi i dobru ženidbu. Ukratko: Ispunjenje svih želja… dalje>>>
 |
| Oslikano jaje |
Piše Lidija Kralj /20.04.2012./
Oslikano jaje,
Križni put kroz Markuševec i
apostoli u Velikom tjednu u crkvi Sv. Šimuna.
Fotografije snimila Lidija Kralj fotografkinja iz Markuševca.
Poštovani, šaljem vam fotografije sa malim zakašnjenjem.
Uskrsno jaje u dvorištu crkve Sv. Šimuna, oslikao je naš mještanin gospodin Vid Sitar.
Pozdrav do sljedećeg javljanja, Lidija Kralj dalje>>>
Susret s prošlošću (2)
Piše Zvonko Šimunjak /20.04.2012./
Zvonko Šimunjak nam donosi dva nova priloga.
1/ autorski prilog „Tajna jedne dopisnice iz 1920 godine (4)“ s podnaslovom „Ime naše narodne nošnje“. Tu je priložena i pjesma Veljka Rabačevića iz 1862. godine „Remetska Gospa“ koja nam govori kako je to bilo u Remetama za vrijeme proštenja.
2/ te članak Zvonimira Milčeca skinut s portala „Zagreb on line“ pod naslovom „Barbierija pozivam u Markuševec na šindle“ dalje>>>>
Hodočašća pričesti i krizme Posveta novoizgrađenog raspela Piše Branko Lukačin /19.04.2012./
Dragi župljani Sv. Šimuna, lovci , planinari , svi prijatelji i čuvari prirode.
Obavještavam Vas, da ovim putem odamo poštovanje svima koji su proveli u djelo, nešto što u današnjici čini malo tko, kad politika okreće narod od boga i crkve, da će župnik prečasni Zlatko Golubić, 1. svibnja 2012, u Markuševečkoj Trnavi, na Mazalici, služiti Sv. Misu u 11,00 sati i posvetiti novoizgrađeno raspelo. Dođite u što većem broju , pridružite se pomoliti bogu i uživati u blagodatima naše prirode... dalje >>>
Stjepan Horvatić - Povijesna šetnja Podsljemenom
Vrijedna okamina paprati ili neke koprive pronađena na Medvednici
Piše Ivan Ročić /15.04.2012./
Na Uskršnji ponedjeljak 2012. profesor Stjepan Horvatić, a ne akademik Stjepan Horvatičić kako je pisalo u Večernjem listu, na našoj Medvednici pronašao veliki dobro sačuvani trupac okamenjene paprati ili nekakve koprive. Po ocjeni nalaznika okamina je jedinstvena i vrlo vrijedna, jer je prema profesorovoj slobodnoj procjeni stara 5-1OO miliona godina... dalje>>>
Izleti u prirodu (6) Blagodati proljeća
Piše Zvjezdana Šantek /14. 04.2012./
Lijep, mada prohladan proljetni dan nakon blagdana treba iskoristiti za boravak u prirodi. Proljeće je donijelo osim topline i vedrog plavog neba zdrave samonikle biljke koje možemo brati i pripremati na razne načine, a korisne su za čišćenje i detoksikaciju organizma. U tu grupu biljaka spada medvjeđi luk- srijemuš, za koji kažu da je koristan za mnoge tegobe i bolesti; pomaže kod visokog krvnog tlaka, koristan je kod reume i gihta, liječi i smiruje kašalj i grlobolju, regulira probavu,sok ili tinktura od medvjeđeg luka pomaže kod dermatitisa i lišajeva… dalje>>>
Susret s prošlošću (2) Tajna jedne dopisnice iz 1920 godine (3)
Piše Zvonko Šimunjak /13.04.2012./
Kada čovjek pogleda bolje prednju stranu dopisnice vidi u donjem desnom uglu prepoznatljiv potpis umjetnika i ispod njegovog potpisa rukom upisana primjedba, podsjetnik ili naziv slike „Sv. Šimun“. Sveti Šimun je ime naše župe i u govornoj upotrebi naziv našeg mjesta. Markuševec ili Markuševac bio je službeni katastarski naziv. „Markuševčan“ kao ime stanovnika Markuševca nije bilo u upotrebi. Stanovnici Markuševca su bili Šimunčani, a onisu se medju sobno dijelili prema kraju odnosno zaselku u kojem su živjeli: Štefanovčani, Brežovani, Utovčani, Jarčani, Vidovčani i Trnovčani... dalje>>>>
Piše Ivan Ročić /15.04.2012./
Na Uskršnji ponedjeljak 2012. profesor Stjepan Horvatić, a ne akademik Stjepan Horvatičić kako je pisalo u Večernjem listu, na našoj Medvednici pronašao veliki dobro sačuvani trupac okamenjene paprati ili nekakve koprive. Po ocjeni nalaznika okamina je jedinstvena i vrlo vrijedna, jer je prema profesorovoj slobodnoj procjeni stara 5-1OO miliona godina... dalje>>>
Izleti u prirodu (6) Blagodati proljećaPiše Zvjezdana Šantek /14. 04.2012./
Lijep, mada prohladan proljetni dan nakon blagdana treba iskoristiti za boravak u prirodi. Proljeće je donijelo osim topline i vedrog plavog neba zdrave samonikle biljke koje možemo brati i pripremati na razne načine, a korisne su za čišćenje i detoksikaciju organizma. U tu grupu biljaka spada medvjeđi luk- srijemuš, za koji kažu da je koristan za mnoge tegobe i bolesti; pomaže kod visokog krvnog tlaka, koristan je kod reume i gihta, liječi i smiruje kašalj i grlobolju, regulira probavu,sok ili tinktura od medvjeđeg luka pomaže kod dermatitisa i lišajeva… dalje>>>
Susret s prošlošću (2) Tajna jedne dopisnice iz 1920 godine (3) Piše Zvonko Šimunjak /13.04.2012./
Kada čovjek pogleda bolje prednju stranu dopisnice vidi u donjem desnom uglu prepoznatljiv potpis umjetnika i ispod njegovog potpisa rukom upisana primjedba, podsjetnik ili naziv slike „Sv. Šimun“. Sveti Šimun je ime naše župe i u govornoj upotrebi naziv našeg mjesta. Markuševec ili Markuševac bio je službeni katastarski naziv. „Markuševčan“ kao ime stanovnika Markuševca nije bilo u upotrebi. Stanovnici Markuševca su bili Šimunčani, a onisu se medju sobno dijelili prema kraju odnosno zaselku u kojem su živjeli: Štefanovčani, Brežovani, Utovčani, Jarčani, Vidovčani i Trnovčani... dalje>>>>
Uskrsna čestitka gl. urednika
Draga Ljubice, draga Zvjezdana, draga Ivka …
Dragi Zvonko, Franjo, Darko, Marijane, Stjepane, Ivane …
Dragi suradnici i čitatelji
Nije Uskrs isprazna čestitka, nije Uskrs ni šunka ni kavijar na gospodskom stolu. Ne čine Uskrs ni visoki državni dužnosnici, mahom sve lopov do lopova, što se zajedno sa novokomponiranim tajkunima i kvazi poduzetnicima tiskaju u prvom redu pred crkvenim oltarom.
Uskrs je vjera u radost rađanja novog pravednijeg i sretnijeg života. Uskrs je suosjećanje, pomoć i briga za siromašne, ponižene, nemoćne, bolesne, i nezaposlene koje je ovaj neoliberalni kapitalistički poredak do bola ponizio i upropastio.
Neka nam radost Uskrsnuća ozari srca, a ime i nauk Isusa Krista bude putokaz u sretniji i pravedniji svijet!
Sretan Vam Uskrs! I. Ročić, gl. urednik
SRETAN
I
BLAGOSLOVLJEN
USKRS
od
obitelji
Kravaršćan !!
:)
Sretan Uskrs
uredniku, suradnicima i čitateljima,
te još mnogo lijepih sadržaja na blogu
želi
Stjepan Horvatić s obitelji.
Sretan Uskrs
Piše Zvjezdana Šantek /07.04.2012./
Svim posjetiteljima bloga,
uredniku i suradnicima,
planinarima i šetačima
te svim dobrim ljudima ma gdje oni bili!
Ivan i Zvjezdana Šantek
Draga Ljubice, draga Zvjezdana, draga Ivka …
Dragi Zvonko, Franjo, Darko, Marijane, Stjepane, Ivane …
Dragi suradnici i čitatelji
Nije Uskrs isprazna čestitka, nije Uskrs ni šunka ni kavijar na gospodskom stolu. Ne čine Uskrs ni visoki državni dužnosnici, mahom sve lopov do lopova, što se zajedno sa novokomponiranim tajkunima i kvazi poduzetnicima tiskaju u prvom redu pred crkvenim oltarom.
Uskrs je vjera u radost rađanja novog pravednijeg i sretnijeg života. Uskrs je suosjećanje, pomoć i briga za siromašne, ponižene, nemoćne, bolesne, i nezaposlene koje je ovaj neoliberalni kapitalistički poredak do bola ponizio i upropastio.
Neka nam radost Uskrsnuća ozari srca, a ime i nauk Isusa Krista bude putokaz u sretniji i pravedniji svijet!
Sretan Vam Uskrs! I. Ročić, gl. urednik
SRETAN
I
BLAGOSLOVLJEN
USKRS
od
obitelji
Kravaršćan !!
:)
Sretan Uskrsuredniku, suradnicima i čitateljima,
te još mnogo lijepih sadržaja na blogu
želi
Stjepan Horvatić s obitelji.
Sretan UskrsPiše Zvjezdana Šantek /07.04.2012./
Svim posjetiteljima bloga,
uredniku i suradnicima,
planinarima i šetačima
te svim dobrim ljudima ma gdje oni bili!
Ivan i Zvjezdana Šantek
Susret s prošlošću (2) Ferovec, sjećanje na MiruPiše Zvonko Šimunjak /04.04.2012./
Bila je blondinka, plavih očiju, visoka i meni užasno simpatična. Kad smo poslije igre sjedili i odmarali se, sjedila je uz mene. Ostali smo sjedit i onda kada su drugi nastavili sa igrom. Imali smo o čemu razgovarati, jer je i ona puno čitala, a čudila se da je jedan seljačić isto načitan. Nije to tako rekla, ali smo znali da nas gradska djeca smatraju glupim kumekima. Bila je muzikalna. Svirala je harmoniku, a znali smo zapjevati u duetu našu omiljenu pjesmu od Ljiljane Petrović „Mjeseče srebrni“... dalje>>>>
Hodočašća, pričesti i krizme Surađujte na web-stranici župe Markuševec Piše urednik portala župe Markuševec /02.04.2012./
Obraćam se ljudima koji pišu u rubrici "Hodočašća pričesti i krizme". U toj rubrici se može naći dosta dobrih stvari vezano uz našu župu. Moram istaknuti da mi je izuzetno žao što se nitko od tih ljudi nije javio i ponudio kakav tekst da ga stavim na našu web-stranicu župe, a dobro bi došao kao nadopuna već postojećim sadržajima na stranici. Dragi Markuševčani, ovo pismo upućujem kao apel i poticaj de se uključite u rad naše župne web-stranice. Za detaljne informacije obratite mi se na e-mail adresu, koju će te naći na web-stranici župe.
Sretan Uskrs svima želi webmaster stranice www.zupa-markusevec.net dalje >>>
Svakodnevnica (4) Obnavlja se zaboravljeno okupljalište Ferovec
Piše Vedran Subotić /02.04.2012./
Evo jedan zanimljivi blog koji je u začetku i koji je prvenstveno napravljen zbog uređenja Ferovca i vraćanje ljudi na to nekad najposjećenije mjesto koje je ostalo zaboravljeno Mi nismo ostali samo na pričanju i pustim željama, već smo se prihvatili pravoga posla da u konačnici možemo opet zaigrati nogomet na Ferovcu, svi se skupa družiti i uživati u prirodi!! Zato bih vas zamolio da preko vašeg bloga objavite link! http://www.ferovec.blog.hr/ dalje>>>
Svakodnevnica (4) Obnavlja se zaboravljeno okupljalište FerovecPiše Vedran Subotić /02.04.2012./
Evo jedan zanimljivi blog koji je u začetku i koji je prvenstveno napravljen zbog uređenja Ferovca i vraćanje ljudi na to nekad najposjećenije mjesto koje je ostalo zaboravljeno Mi nismo ostali samo na pričanju i pustim željama, već smo se prihvatili pravoga posla da u konačnici možemo opet zaigrati nogomet na Ferovcu, svi se skupa družiti i uživati u prirodi!! Zato bih vas zamolio da preko vašeg bloga objavite link! http://www.ferovec.blog.hr/ dalje>>>
 |
| Novčanica iz 1919. |
Piše Zvonko Šimunjak /30.03.2012./
Drugi dio: Neposredno nakon 1. sv. rata.
Vraćam se ponovo meni dragoj dopisnici. U prvom djelu pozabavio sam se pisanim sadržajem dopisnice koja je, pretpostavljam, kao „Beipack-Grusskarte” bila priložena u nekom paketu. Da je slana kao “Grusskarte” razglednica bila bi na njoj adresa sa poštanskom markom Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, što nije slučaj. Dakle, pretpostavljam, bio je paket i pitam se: “Što se u ono vrijeme moglo slati iz male Hrvatske, ali kulturnog i prilično bogatog Zagreba u veliku Njemačku; hrana, živežne namirnice svih vrsta?”… dalje>>>>
 |
| Zvonik kapelice u Sitarima |
Piše Ljubica Poščić /25.03.2012./
Ideja o Križnom putu potekla je od planinara Jure Pilatuš (Kranjcov) i predsjednika HPD „Sveti Šimun“ Nenada Sitar, koji mi je i ovaj put poslao – letak – kako je nazvao poziv na Križni put i planom postaja a njih predstavljaju kapelice i križevi u Župi Svetog Šimuna i Jude Tadeja. Sigurno će se opet okupiti mnoštvo planinara ali i drugih vjernih župljana na tom putu, a oni slabijeg zdravlja vjerno će ih dočekivati i zajedno moliti na postojama kao što je to bilo i protekle dvije godine... dalje >>>
Zvjezdana Šantek-Izleti u prirodu (6) Od Trnave kroz Vidovec preko Stražnjeca do Rumleca Piše Zvjezdana Šantek /24.03.2012./
Naš današnji put vodi kroz Vidovec; Kovačiće, Komušare, Jambrešiće i dalje sve do brane na potoku, te desno prema uzvisini na kojoj stoji veliki bijeli križ. Nastavlja se na stazu 27. prema Mariji Snježnoj. Najprije idemo na vrh Stražnjec, ispod kojeg se na istočnoj strani nalazi zavjetna kapelica Majke Božje Snježne (Marija Snježna). S vrha „Stražnjec“ (628m) pruža se lijep pogled prema gradu, kao i na zapad prema Oštrecu i Gorščici,no izmaglica malo kvari dojam.Zapadna strana Stražnjeca je vrlo strma, a kamenita staza je slična stazi 56 (Pečovje i Oštrec)... dalje>>>
 |
| Škola, snimka iz 1932.g. |
Piše Ivan Ročić /19.03.2012./
Arhivsku građu prikupio Stjepan Horvatić, prof.
Kako se je gradila i zašto je gradnja škole u Bidrovcu trajala punih 7 godina od 1906. do 1913. saznati ćete u prvom dijelu priloga. Drugi dio priloga donosi godišnjak (ljetopis) prve školske godine 1913/14. i potpise članova školskog odbora koji su prisustvovali javnom ispitu (inspekciji) u školi 27. lipnja 1914. Oba izvještaja za školsku kraljevsku upravu u Zagrebu napisala je prva učiteljica pučke škole u Bidrovcu gospođa Ivka Denk udana Bogdanović. U trećem dijelu priloga priložene su fotografije Bidrovečke škole snimljene u davna vremena… dalje>>>
 |
| Karla kao strašilo |
Piše Zvonko Šimunjak /17.03.2012./
Nije to da su djeca samo stavila maske na lice i obukla se u nekakve "dronjke" pak da budu mačkari, ne ona su glumila svoje likove pred foto aparatom. Ta gluma je za mene bila tolko uvjerljiva da sam odlučio nagraditi dva najljepša i najbolja mačkara. Zbog toga sam sazvao juri u sastavu moje supruge Višnje, kćerke Regine i zeta Thomasa. Nagrade su knjige (svakoj jedna) "Čudnovate zgode šegerta Hlapića" i "Vlak u snijegu", a osvojile su ih: Antonija kao Pippi Duga Čarapa i Karla kao strašilo. Juri je mišljenja da: Interpretacija lika maske kod Antonije i Karle otkriva njihov glumački talent kojim one uvjere promatrača u postojanost imaginalnih likova… dalje>>>
Zvonko Šimunjak - Susret s prošlošću (2) Tajna jedne dopisnice iz 1920. godine Piše Zvonko Šimunjak /16.03.2012./
Ja pak nemerem za sebe reč da sam skupljač starina, da mi je to Hobby, strast ili preokupacija, ali navek me veseli ak uspem nekaj nači kaj se uklapa u moj životni ambiente, mješavinu moderne i klasike. Prije par dan na jenom takvom sajmu, „Antikmarktu“, u Mülheimuan der Ruhr, prilikom listanja po albumu sa starim razglednicima, naletim na jenu dopisnicu iz 1920 godine. Sad si morete zamislit kak mi je bilo kad sam videl kaj je to na njoj narisano; Dvoje djece, več su male starejši, sediju na klupi, kakva je bila u svakom našem dvorišču ili na drvocepu, sklepana od sirovih plajnki. Dečec i deklica, oblečeni u našu narudnu nošnju igraju se z kamenčićima… dalje>>>>
Piše Ivka Ježić /11.03.2012./
Josip Hadžić - Jole je autor više od stotinu slikarskih radova, našoj javnosti malo poznati. Kako sam već i napisala u jednom od mojih priloga, u Markuševcu ima puno raznih talenata koji čekaju da budu otkriveni. Kako sam kaže, slika od kad zna za sebe, a prvi je rad napravio još davnih šezdesetih, kao "dečec u pubertetu", ukravši mami plahtu od konoplje i na njoj temperama naslikao akt iz mašte. Njegov talent za slikarstvo otkrio je u osnovnoj školi njegov profesor likovnog odgoja. Pokazao mu je nekoliko slikarskih tehnika koje još i danas primjenjuje... dalje>>>
Priče ispod Medvednice Naši potoci
Piše Ivka Ježić /08.03.2012./
Mi od Hadžića, Fuljatka, Lideja prali smo u potoku kod Tota i u Potočecu ispod Lideja a i kod Petara. Kod Petara je bio izvor i dvije velike "kopanje". Iz jedne smo napajali krave a u drugoj se pralo rublje. Tu je često ljeti manjkalo vode a Totov potok bio je uvijek pun bistre vode, čak do koljena. Prati u njemu bio je užitak. Stajale smo u vodi i na drvenom koritu "tukle" smo veš ili vieš. Bilo je tu uvijek nekoliko pralja tako da se tu pričalo, tračalo i bilo je zabavno. Doma se je veš iskuhal u loncu, naruljil na rifljači a u potoku se je samo ispiral. Deterđenata za pranje nije bilo tako da je moja mama kuhala svinjske kosti u laugštajnu i radila sapun. Prvi prašak za rublje bio je " Plavi radion", senzacija i olakšanje. dalje>>>
Svakodnevnica (4) Ljudski organi
Piše Mirko Tot /05.03.2012./
Pokloniti nakon smrti ostale zdrave organe, odluka je koja se ne donosi samo nakon jedne prospavane noći, makar je to skoro najveći oblik ljudske humanosti i solidarnosti. Zakonski propisi, religije i pojedinačno tumačenje pijeteta, odnosno poštovanja spram umrloj voljenoj osobi, razlozi su kojom se mora konfrontirati rodbina pokojnika. Zakapanjem ili spaljivanjem još zdravih ljudskih organa a koji bi eventualno mogli spasiti život nekome drugom ... dalje>>>
Šetamo i snimamo šumom
Dašak proljeća na Gorščici, Pečovju i Oštrecu
Snimke napravila Zvjezdana Šantek /04.03.2012./
Josip Hadžić - Jole je autor više od stotinu slikarskih radova, našoj javnosti malo poznati. Kako sam već i napisala u jednom od mojih priloga, u Markuševcu ima puno raznih talenata koji čekaju da budu otkriveni. Kako sam kaže, slika od kad zna za sebe, a prvi je rad napravio još davnih šezdesetih, kao "dečec u pubertetu", ukravši mami plahtu od konoplje i na njoj temperama naslikao akt iz mašte. Njegov talent za slikarstvo otkrio je u osnovnoj školi njegov profesor likovnog odgoja. Pokazao mu je nekoliko slikarskih tehnika koje još i danas primjenjuje... dalje>>>
Priče ispod Medvednice Naši potoci Piše Ivka Ježić /08.03.2012./
Mi od Hadžića, Fuljatka, Lideja prali smo u potoku kod Tota i u Potočecu ispod Lideja a i kod Petara. Kod Petara je bio izvor i dvije velike "kopanje". Iz jedne smo napajali krave a u drugoj se pralo rublje. Tu je često ljeti manjkalo vode a Totov potok bio je uvijek pun bistre vode, čak do koljena. Prati u njemu bio je užitak. Stajale smo u vodi i na drvenom koritu "tukle" smo veš ili vieš. Bilo je tu uvijek nekoliko pralja tako da se tu pričalo, tračalo i bilo je zabavno. Doma se je veš iskuhal u loncu, naruljil na rifljači a u potoku se je samo ispiral. Deterđenata za pranje nije bilo tako da je moja mama kuhala svinjske kosti u laugštajnu i radila sapun. Prvi prašak za rublje bio je " Plavi radion", senzacija i olakšanje. dalje>>>
Svakodnevnica (4) Ljudski organi Piše Mirko Tot /05.03.2012./
Pokloniti nakon smrti ostale zdrave organe, odluka je koja se ne donosi samo nakon jedne prospavane noći, makar je to skoro najveći oblik ljudske humanosti i solidarnosti. Zakonski propisi, religije i pojedinačno tumačenje pijeteta, odnosno poštovanja spram umrloj voljenoj osobi, razlozi su kojom se mora konfrontirati rodbina pokojnika. Zakapanjem ili spaljivanjem još zdravih ljudskih organa a koji bi eventualno mogli spasiti život nekome drugom ... dalje>>>
Šetamo i snimamo šumomDašak proljeća na Gorščici, Pečovju i Oštrecu
Snimke napravila Zvjezdana Šantek /04.03.2012./
Lijepo vrijeme izmamilo je izletnike na istočne obronke Zagrebačke gore. Zvjezdana se oboružana foto aparatom i snimila nekoliko interesantnih fotografija.
Mirko Tot - Moji strastveni hobiji Vrijeme kao faktor Piše Mirko Tot /29.02.2012./
Kada se na zagrebačkom Griču oglasi top točno bi moralo biti 12 sati. Naravno samo u jednome dijelu Evrope. "Vrijeme" kao čimbenik određuje sva zbivanja na našoj planeti i svemiru oko nas. "Vrijeme" u Einsteinovoj teoriji relativnosti presudni je faktor te jednadžbe i temeljna istina fizike. Prastaro računanje vremena počinje u stvari položajem sunca. Jedan puni okretaj Zemlje oko svoje osi zovemo 1 dan odnosno 24 sata. Jedna putanja Zemlje oko Sunca je mjerilo za jednu godinu, odnosno 365 dana... dalje >>>
Hodočašća pričesti i krizme Od propela do kapelice Srca Isusova Arhivsku građu prikupila Ljubica Poščić /25.02.2012./
Glasnik Srca Isusova u rujnu 1908.godine donio je članak o kapelici Srca Isusova u Sitarima, koju su podigli mještani župe Svetog Šimuna i Jude Tadeja, uz pomoć štovatelja Srca Isusova iz Zagreba. Original članak koji je sačuvala Katica Sitara naslijedio njezin sin Juraj Sitar, sada se nalazi u rukama Nenada Sitar, od kojega sam dobila fotokopiju nagriženu zubom vremena... dalje >>>
Branko Lukačin, Moj dragi zavičaj Fotografije iz Borovine Piše Branko Lukačin /22.02.2012./
U ovoj smo sukašnici ja i moj bratić pok. Drago Lukačin,1963 godine pod nadzorom našeg tadašnjeg učitelja iz fizike i tehničkog, Mate Barbarića, imali foto laboratorij za izradu crno-bijelih fotografija. Aparat za izradu slika bio je vlastite izrade, izradili smo ga u Pučkoj školi koja je srušena, gdje smo tada imali radionicu za tehnički odgoj i slobodne aktivnosti. Aparat za izradu slika bio je iz pocinčane cijevi kakva se i danas stavlja na žljebove kuća. Nažalost aparatu se zagubio trag, jer je bio na čuvanju kod pok. Drageca kome je i pripadala sukašnica... dalje>>>
Fotobljeskalica Danas je fašnik, veseli je danPiše Ivan Ročić /21.02.2012./
Mačkare,fašnik ili poklade su tri različita naziva za starinski narodni običaj koji je praktički nestao iz markuševečkog kraja. Još se malo zadržao kod djece ali i toga je svake godine sve manje.. Ovdje donosimo nekoliko slika trnavečkih dječaka i djevojčica koji su mačkarali prošle godine po trnavečkim kućama. Nažalost ne posjedujemo niti jednu sliku odraslih mačkara iz svetošimunskog kraja. Pošalje koju sliku mačkara ili mačkaračku pjesmicu koju pjevaju mali ili veliki mačkari kad nas pohode!
Danas je fašnik,
veseli je dan,
dajte nam nešto,
istjerajte nas van ... dalje>>>
Fotobljeskalica Zima, zima e pa što je! Piše Ivan Ročić /16.02.2012./
Fotobljeskalica je nova rubrika bloga Markuševec. Okruženi smo predivnom prirodom, zato snimimo naš podsljemenski krajolik, neku trošnu kuću, pticu na grani, cvijet u vrtu, trag u snijegu … Podijelimo radost uspješno snimljene fotografije sa svima nama. Netko je nekad rekao „Fotografija govori tisuću riječi“. U prilogu donosimo nekoliko snježnih fatografija. Popratimo ove snježne fotografije prekrasnom pjesmicom velikog srpskog pjesnika Jove Jovanovića koju smo kao djeca tako rado recitirali čim bi pao prvi snijeg...
Zima, zima - e, pa što je,
ako je zima, nije lav!
Zima, zima - pa neka je,
ne boji se ko je zdrav! … dalje>>>
Izložba: Što je za vas Dubrava?
Piše Gordan Ilenić /10.02.2012./ Šaljem vam linkhttp://www.mgz.hr/hr/izlozbe/%C5%A0to%20je%20za%20vas%20Dubrava,446.html vezano za veliku izložbu u muzeju grada Zagreba pod nazivom "Što je za vas Dubrava" u sklopu koje će biti postavljena naša maketa pionirske željeznice Dubrava – Markuševečka Trnava. Također organiziramo i radionicu izgradnje jednog dijela makete u samom muzeju tijekom izložbe. Uz maketu biti će postavljena izložba fotografija vezana za željeznicu i mjesta koja je povezivala. Točan datum početka izložbe nije još poznat ali okvirno se dogovaramo za početak šestog mjeseca, točan datum ćemo naknadno javiti.
Šetamo i snimamo šumom Špilje i ponori uz put od Cebića Malih prema Gorščici
Piše prof. Stjepan Horvatić /06.02.2012./
Špilja Krušna peć nalazi se iznad izvora Žlijebeca oko 150-200 metra iznad puta s desne strane. Izvor Žlijebec je od Cebića Malih udaljen oko 500 m. Na istoj strani nalazi se i špilja Štagelj. Špilja Krušna peć je neistražena, otvor u dublju unutrašnjost špilje je zatvoren. U špilji su vidljivi tragovi koji pokazuju da je ista bila naseljena u pred historijskom dobu, doimlje se kao da je u cijelosti rukom u stijenu udubljena. To pokazuju slojevi raznobojnih sedimentalnih naslaga i sige koje su nastajale tisućama godina. Špilja se nalazila uz važan Rimski put kojim su prolazili rimski trgovci iz Andautonije (Andautonija je preteča Zagreba, 2.- 4. stoljeće). . dalje>>>
Zvonko Šimunjak Susret s prošlošću Ulica Mrzljak tangenta koja dodiruje, spaja i razdvaja markuševečki mikrokosmos.
Piše Zvonko Šimunjak /05.02.2012./
Kad je milicija, poslije neke intervencije u restauraciji, pitala Štefa Pilatuša- Kranjca: „Gdje on stanuje“? Rekao im je: „Tam de se obloki sa sekirama pereju“. „Dobro kad je tako, a nemaš ličnu kartu onda te moramo sa sobom povesti“. Tako je Štef završo na stanici u Dubravi, a ulica Mrzljak je dobila, možda i ne baš neprimjeran, epitet svoje opstojnosti. Ima u tome puno istine. Navest ću neke primjerke iz ulice Mrzljak, svoje neposredne sredine. dalje>>>
 |
| Srećko Ferenčak |
Izvan okvira, društveno-političke teme na drugačiji način (2) Priča za domaće uho
Piše Mirko Tot /04.02.2010./
U burna ratna vremena devedesetih, zbog svojeg naglog domoljubno-političkog interesa, pojavio se na sceni naš građanin Srećko Ferenčak. Studirani i prijeratni uspješni privrednik iz našeg Bidrovca. Bez sumnje Hrvat i domoljub. Već nekoliko godina pitaju se njegovi sumještani o istinitosti naslova i komentara koji se često pojavljuju u dnevnom tisku, a koji ni u kojem slučaju ne idu njemu u prilog.
Ta nepravomoćna presuda sputava tog ambicioznog privrednika i političara u političkom a paralelno i s time, i u poslovnom napredovanju. Zabrinjavajuća je ta, toliko vremenski dugačka "nepravomoćna presuda". Što se u međuvremenu događa da bi presuda postala pravomoćna ili okrivljeni oslobođen krivnje? dalje>>>
 |
| Ulica Mrzljak |
Ulicama kružim Ulica Mrzljak (2)
Piše Zvonko Šimunjak /03.02.2012./
Tu gdje stoji Nada je početak „Jarka“. Granica mu je današnja ulica Vumelje, a proteže se ulicom Mrzljak sve do kamenoloma. Ovdje je granica Šimunjaka / Đurana. Jarek su naselili Šimunjaki kupivši ga od Kaptola. Kao slobodni osiromašeni turopoljski plemiči bili su oslobodjeni crkvene desetine. Osnovali su svoju obiteljsku zadrugu koja se 1875 „tajnim dogovorom“ raspala. Sudski je razriješena „rušenjem melina“ tek 1958 godine. Šimunjaki su u podsljemenski kraj došli zajedno sa Kravarščanima. O tom će biti više napisano u priči o „Šimunjakovom melinu“. Ovo je mjesto bilo naše omiljeno sastajalište. Na lijevoj je strani klanjec (kanjon) potoka Mrzljak, a preko potoka je „Splazina“ stijena od mekanog vapnenca… dalje>>
Svakodnevnica (4) Vid Sitar, narodni meteorolog, kipar i slikar
Piše Ivka Ježić /01.02.2012./
Ugodno me je iznenadila lijepa zbirka skulptura i slika Vide Sitara. Skulpture su nastale iz ljubavi prema dragim susjedima, dragim osobama koje su njemu za života mnogo značile. Izrađene su po sjećanju sa svojim neobičnim držanjem, načinom hoda ili načinom na koji su radili.
Tako je nastala skulptura pralje na potoku, žena koja kopa u vrtu, berač grožđa sa brentom na leđima, većinski dio skulptura predstavljaju ljude koji rade na zemlji a i stare zanatlije. Među mnogobrojnim djelima
nalaze se i autoportreti i portreti osoba koje je najviše cijenio... dalje>>>
 |
| Andrija Širola |
Svakodnevnica (4) Andrija Širola
Piše Mirko Tot /31.01.2012./
Prije par mjeseci "igrao" sam se na ovome blogu sa zamišlju da se davno umrlome pučkome prosvjetitelju i učitelju markuševečkom, gospodinu Andriji Široli iz zahvalnosti za njegov svestrani i kulturni rad oda nekakvo priznanje u obliku da se ulici, trgu ili školi dade njegovo ime. Iz toga razloga obratio sam se e-mailom predsjedniku gradske četvrti Podsljeme gospodinu D. Topolovcu koji je pristojno odgovorio i naputio me da se obratim mjesnom odboru Markuševec, što sam istoga dana i učinio. Tome je već prilično dugo, i gospoda nisu vjerojatno smogli vremena da mi barem potvrde primitak mojega e-maila... dalje>>>
 |
| Potok Trnava |
Inicijative, prijedlozi, zahtjevi Nadsvođenje potoka Trnava od ulice Vida Ročića do raskršća s ulicom Ročići
Piše Ivan Ročić /27.01.2012./
Prije više od dvije godine stanovnici Trnave i Bidrovca pokrenuli su inicijativu da se potok Trnava potpuno nadsvodi / kanalizira u potezu od ulice Vida Ročića do mosta kod ulice Ročići (otprilike u dužini od 700 metara). Nadsvođenjem potoka vrlo uska a vrlo prometna ulica Markuševečka Trnava znatno bi se proširila. Vozila bi se mogla nesmetano mimoilazi, a s lijeve i desne strane ulice napravile bi se pješačke staze, bilo bi moguće napraviti i stazu za bicikliste. Nadsvođenjem potoka onemogućilo bi se daljnje zagađivanje potoka koji je sada neuređen, prljav i zapušten. Čudno je da Vodoprivreda do sada nije uredila potok uz glavnu ulicu u Trnavi, možda oni imaju u planu nadsvođenje potoka u što čisto sumnjam („moš mislit“)... dalje>>>
Svakodnevnica (3) Joj meni joj, čerleni je lajbek moj
Piše Zvonko Šimunjak /26.01.2012./
Ak sam dobre skužil, onda nije bile nikuga od narodnih izabranika pri Dokušu za njeguv rodjendan? Im je te velika sramota. Bil je Božić pak su ljudi pri hiži imeli sega za pujesti i pupiti; Ak niš drugog, ajnprenjuha se da brže zgotoviti. Su se bar mogli zabadov najesti. A mojsti su si pak mislili: „Im on je več stari čovek i nebu sigurne iduče izbore duživel, pak kaj bume same vreme tračili, imame mi pametnešeg posla. Morame dati još one male loze gore po Sljemenu poseči“. Neznaju oni kak su Dokuši žilavi. Se sečam Mirka; navek je bil usoukan i žilav... dalje>>>
Svakodnevnica (3) Stara školaPiše Branko Puntarić /25.01.2012./
Pa za vrijeme mandata sadašnjeg predsjednika Gradske četvrti se je zrušila stara škola. I kaj se napravile na tom placu. Niš!!! A zar se nije mogla škola sačuvati, renovirati i preurediti za muzej Markuševca i Prigorja. Zar se nije moglo nutra skupiti starih alata, namještaja,slika itd. Onaj ko ne pamti i ne poštuje svoju povijest, nema ni budućnosti. dalje>>>
Zvjezdana Šantek - Izleti u prirodu (5) Mali istraživački izlet: špilje „Krušna peć“ i „Štagalj“ na Pečovju 22.1.2012.Piše Zvjezdana Šantek /24.01.2012./
Ugodan zimski dan nedjelja 22.01.2012. je dobra prilika za malo istraživanja pećina na Pečovju koje nisu poznate velikom broju ljudi. Već smo obišli neke pećine, ali špilje „Krušna peć“ i „Štagalj“ nismo uspjeli locirati u prošlom obilasku. Mogući razlog je taj što smo zadnji puta ovdje bili početkom 10. mjeseca kad je lišće i zelenilo bilo još relativno bujno, pa lako promaknu neki skriveni detalji. Zapravo, ispod ovih špilja nema nikakve staze, nikakvih oznaka pa nam se profesor Stjepan Horvatić ponudio za vodiča... dalje>>>
Zvonko Šimunjak - Susret s prošlošću - 1912. godina kad se rodil gospon Dokuš
Piše Zvonko Šimunjak /22.01. 2012/
Kakva lijepa vijest ovdje na blogu. Jedan naš Simunčan slavi 100 – ti rodjendan. Sigurno su predstavnici općine Podsljeme i grada Zagreba taj dan nahrlili u Markuševečki Popovec. I ja se pridružujem svim tim čestitarima i želim Vam gospon Dokuš puno, puno zdravlja i da nam doživite još koje desetljeće.
Da se podsjetimo kak je to bilo te 1912 godina kad se gospon Dokuš rodil: Politička situacija je bila više nego napeta. Listopada te godine započinje 1.balkanski rat, Srbija u savezništvu sa Bugarskom, Grčkom i Crnom Gorom protiv Turske. Albanija se proglašava neovisnom. U njezinom su sastavu Kosovo i Metohija. 15. travnja potonuo je Titanic,1500 ljudi se utopilo. U Stokholmu 5.svibnja počinju 5. olimpijske igre ... dalje>>>
 |
| Vid Ročić Prkus |
Portreti naših mještana Svećenik Josip Ročić (1884. – 1940.), učitelj i prosvjetitelj Franjo Ročić (1878. – 1957.), gospodarstvenik Vid Ročić Prkus (1930. – 2011.)
Piše Ivan Ročić /20.01.2012./
Štovani čitatelji, svojevremeno sam obećao da ću nastaviti pisati serijal o znamenitim Ročićima iz dalje i bliže prošlosti. Svi Ročići o kojima sam pisao i o kojima ću pisati su starinom iz župe Sv. Šimuna i Jude Tadeja. Prvi prilog govorio je o biciklističkoj legendi Vidu Ročiću (1929. - 1955.) potom sam pisao o dobrotvoru i meceni svećeniku Ignaciju Ročiću (1783. – 1854.) i o župniku župe Sv Šimuna i Jude Tadeja Mirku Ročiću (1904. – 1965.). Današnji prilozi posvećeni su svećeniku Josipu Ročiću (1884. – 1940.), učitelju i prosvjetitelju Franji Ročiću (1878. – 1957.) te najpoznatijem markuševečkom privredniku prošlog stoljeća, osnivaču i prvom, dugogodišnjem direktoru PP Maksimir, Vidu Ročiću Prkusu (1930. – 2011.). Serijal o znamenitim Ročićima biti će nastavljen idućih dana. Lijepi pozdrav, IR dalje>>>
 |
| Ivan Dokuš |
Čestitke i pozdravi Gospodin Ivan Dokuš najstariji Markuševčan!
Piše Branko Puntarić /18. 01. 2012/
U Markuševečkom Popovcu dogodio se nesvakidašnji događaj. Tu se skupilo 5 generacija obitelji Dokuš. da proslave ni više ni manje nego 100. rođendan najstarijeg Dokuša. Djede Ivana Dokuša. Pučku školu polazio je u Bidrovcu, gdje je upoznao svoju buduću suprugu Baricu Čoček. Imali su 6-tero djece: 2djevojčice i 4 dječaka. Deda Ivan sada ima 9 unuka,14 praunuka i 2 prapraunuka. Kao dijete preživio 1.svjetski rat, a u 2. svjetskom ratu je bio domobran. Veli da nikad nije pucao iz puške. Za njegova života se na ovim prostorima izmijenilo 6 država Austro-Ugarska monarhija, Država SHS, Kraljevina Jugoslavija, NDH, SFRJ, Republika Hrvatska, a svi mu želimo da doživi i EU. Gospodin Dokuš je još relativno dobrog zdravlja, iako ga misli često odvedu u dane mladenaštva i dječaštva, pa znade izmoliti onako za sebe Očenaš na talijanskom koji ga je naučila njegova majka. dalje>>>
Izleti u prirodu (5) Od M.Trnave kroz Vidovec do Marije Snježne i Velike peći
Piše Zvjezdana Šantek /13.01.2012./
Na jednom dijelu je razapeto uže, dobro došlo za sigurnost, jer se krećemo po opasnom terenu na rubu provalije. No, spustili smo se u komadu... Da na Medvednici ima medvjeda, Velika peć bi im sigurno bila zimski apartman. Težak pristup ovoj pećini je razlog što je neće posjetiti mnogi koji bi voljeli doći ovamo. To nikako nije mjesto za djecu, a niti za one koji malo i rijetko pješače. Uspon natrag je težak, no spust je ipak na ovakvom terenu teži... Na vrhu ugodno sunce, pa je bilo lijepo odmoriti se malo na vrhu Velike peći s kojeg se pruža krasan pogled. Obrisi impozantne Ivanščice, prepoznatljiv oblik nešto niže Strahinjčice ... dalje>>>
Od koljevke pa do groba najljepše je đačko doba (2) Generacija 1945
Piše Zvonko Šimunjak /12.01.2012./
Ova je generacija meni lično ostala u lijepom sjećanju. Dečki su bili dobri nogometaši, a djevojke su svojom odjećom nagovještavale dolazak modernih vremena. Na ovoj slici samo još jedna djevojka ima rubec na glavi. Uspostavili su kontakt sa osnovnom školom Jordanovec. Jordanovečki dečki su se zaljubili u par domaćih cura. Htjeli su im se dopasti u nogometu, međutim naši su ih dečki dobro sprašili. Od onda smo Jantol Branka prozvali “Zebec”(napomena urednika: Branko Zebec, legendarni zagrebački nogometaš, 67 puta igrao za reprezentaciju Jugoslavije, igrački zenit postigao je igrajući za beogradske klubove Partizan i Crvenu Zvezdu)... dalje>>>
Zvonko Šimunjak - Susret sa prošlošću Vlado Ciglenečki stariji (3.dio)
Piše Zvonko Šimunjak /08.01./2012/
Svaka Ciglenečkova pjesma je jedan isječak Markuševačke svkodnevnice, davnih njegovih pa i mojih vremena. Želja mi je da doživite Ciglenečkog onako kako sam ga ja doživio. Smireno, lagano, veselo. On poezijom momenta oslikava svoja viđanja. Od par riječi nastaje rima koja vas ponese kroz Vaš kraj među Vaše pretke. Zastanite, predahnite, oslušnite ih. Pjesme su pisane po markuševečkom izričaju.
Prava zima
Božič, Stare i Nuove Ljaete
I Sveta Tri Kralja
Zima jae prava.
Bielae pauljicae snega
Pumale curiju s'naeba,
Pukrivaju zaemlju žutu
I ljivadu pustu... dalje>>>
Božič, Stare i Nuove Ljaete
I Sveta Tri Kralja
Zima jae prava.
Bielae pauljicae snega
Pumale curiju s'naeba,
Pukrivaju zaemlju žutu
I ljivadu pustu... dalje>>>
 |
| Don Ivan Grubišić |
Izvan okvira, društveno-političke teme na drugačiji način Crkveno shvaćanje morala
Piše Mirko Tot /07.01.2012./
Dopustiti da im svećenici služe mise diljem Hrvatske za Hitlerovu desnu ruku na ovim prostorima poglavniku Ante Paveliću, a don Grubišiću, crkvenome penzioneru oduzeti sva prava koja mu pripadaju služeći cijeli život crkvi i vjeri zbog njegove političke aktivnosti, dokaz je duplog crkvenog morala… Šutke se još griju pod krilom onih koji još žale za starim vremenima, od Hitlera stvorene i upravljane NDH. Tisućljetna težnja našeg naroda za samostalnost je opravdana i legitimna, i eto 1941. godine pojavio se najveći zločinac u povijesti čovječanstva i poklonio nam je tu "samostalnost", "naš dobroćudni ljubitelj Hrvata", Adolf Hitler. Kakova naivnost naših NDH nostalgičara obožavatelja Pavelića, Francetića, Bobana i drugih… dalje >>>
 |
| Ivica Kostelić |
Zvjezdana Šantek - Izleti u prirodu (5) Na utrci muškog slaloma na Sljemenu
Piše Zvjezdana Šantek /06.01.2012./
I ove godine se održava na Sljemenu natjecanje FIS svjetskog kupa „Vip Snow Queen Trophy“ 2012., tako da smo Ivan i ja krenuli iz Mark.Trnave na Sljeme da ispratimo prvu vožnju muškog slaloma. Zašto samo prvu? Zato jer kao i obično idemo pješice od Trnave, a isto tako se i vraćamo. Dan je kratak i treba biti u povratku do 16.45 na asfaltu, ili blizu sela i rasvjete… Oko 10.30 iznad Jordanića već se čula glazba sa Sljemena, kao da je tu, blizu. Ali nije to blizu, treba dobra 2 i pol sata, pa i više jer je gledalište i natjecateljska staza na sjevernoj strani Medvednice, pa se treba spuštati na Zagorsku stranu, isto toliko se penjati u povratku. Prve hrpice starog snijega i leda ugledali smo u blizini mostića prema jezercu „Tigrovo oko“ i nešto malo više snijega (umjetnoga) na Činovničkoj livadi na kojoj dječja škola skijanja ima postavljenu dječju vučnicu... dalje>>>
I ove godine se održava na Sljemenu natjecanje FIS svjetskog kupa „Vip Snow Queen Trophy“ 2012., tako da smo Ivan i ja krenuli iz Mark.Trnave na Sljeme da ispratimo prvu vožnju muškog slaloma. Zašto samo prvu? Zato jer kao i obično idemo pješice od Trnave, a isto tako se i vraćamo. Dan je kratak i treba biti u povratku do 16.45 na asfaltu, ili blizu sela i rasvjete… Oko 10.30 iznad Jordanića već se čula glazba sa Sljemena, kao da je tu, blizu. Ali nije to blizu, treba dobra 2 i pol sata, pa i više jer je gledalište i natjecateljska staza na sjevernoj strani Medvednice, pa se treba spuštati na Zagorsku stranu, isto toliko se penjati u povratku. Prve hrpice starog snijega i leda ugledali smo u blizini mostića prema jezercu „Tigrovo oko“ i nešto malo više snijega (umjetnoga) na Činovničkoj livadi na kojoj dječja škola skijanja ima postavljenu dječju vučnicu... dalje>>>
REFERENDUM ZA ULAZAK U EU
Piše Zvonko Šimunjak /06.01.2012/
Ljudi taj Vaš referendum, baš me briga.
KAK SI BUTE SKUHALI TAK SI BUTE TO MORALI I POJESTI.
Hajd živjeli sa čašom piva „MRZLJAK“ z Mrzljaka !
Vaš Zvonko Šimunjak
Izvan okvira - društveno političke teme Sretan EU referendum i Sretna Nova 2012
Piše Ivka Ježić /02.01.2012./
Zato izađimo na referendum 22.01.2012. i glasajmo - ZA, jer nemamo više što izgubiti. Uvijek nam je pogled bio uperen prema zapadu. Ako profučkamo šansu našoj djeci i unucima, uništili smo mogućnost za bolji život. Svaki građanin ima pravo na svoje mišljenje i po njemu treba odlučiti za ili protiv. Smatrali smo stoljećima da su nam tuđinci krivi za naše probleme. Dvadeset godina samostalnosti, vođeni od ljudi koji su držali ruku na srcu - nije nas previše usrećilo… dalje >>>
KAK SI BUTE SKUHALI TAK SI BUTE TO MORALI I POJESTI.
Hajd živjeli sa čašom piva „MRZLJAK“ z Mrzljaka !
Vaš Zvonko Šimunjak
Izvan okvira - društveno političke teme Sretan EU referendum i Sretna Nova 2012Piše Ivka Ježić /02.01.2012./
Zato izađimo na referendum 22.01.2012. i glasajmo - ZA, jer nemamo više što izgubiti. Uvijek nam je pogled bio uperen prema zapadu. Ako profučkamo šansu našoj djeci i unucima, uništili smo mogućnost za bolji život. Svaki građanin ima pravo na svoje mišljenje i po njemu treba odlučiti za ili protiv. Smatrali smo stoljećima da su nam tuđinci krivi za naše probleme. Dvadeset godina samostalnosti, vođeni od ljudi koji su držali ruku na srcu - nije nas previše usrećilo… dalje >>>
Nema komentara:
Objavi komentar