Mali
osvrt na Mazalicu
Piše Branko Lukačin /München 18.5.2014/
Dragi mještani,
i ove godine 1. svibnja 2014 , prve nakon
posvećenja križa na Mazalici
, Velečasni Josip Đurbek , župnik naše župe Sv. Šimuna i jude Tadeja služio je
Sv. misu kod križa ,kojoj su
prisustvovali mnogi mještani da bi proslavili praznik Sv. Josipa radnika
,zaštitnika Hrvata.
Nakon Sv.
mise mnogi su
svratili kod “Juce” na
kupicu dobroga "domačeg vinčeka".
Slike:
Misa
na Mazalici povodom svetka Sv.Josipa
radnika
Kod „ Juce“
na pijači
Pozdrav
svima iz Münchena
Branko
Lukačin
Slike kapelice Gospe Anđelske u Markuševcu
Piše Lidija Kralj /01.09.2013./
Povodom proštenja Gospe Anđelske 1.rujna u Markuševcu,
šaljem Vam
nekoliko fotografija naše prekrasne kapelice.
nekoliko fotografija naše prekrasne kapelice.
Pozdrav, Lidija
Kralj
Promjene
Piše Zvjezdana Šantek /14.08.2013./
Podjela Svete Potvrde 2013.
Snimke poslala Lidija Kralj /26.04.2013./
Snimke poslala Lidija Kralj /26.04.2013./
13. travnja 2013. u
Sv. Šimunu bila je podjela Svete Potvrde /Krizma, Firma/.
Svetkovini je
prisustvovao i kardinal Josip Bozanić.
Šaljem Vam nekoliko
fotografija.
Pozdrav, Lidija Kralj
Pozdrav, Lidija Kralj
Markuševečki križni
put 2013.
Piše Ljubica Poščić
/14.03.2013./
Hodočašće u Mariju Bistricu
Autori Ivan i
Zvjezdana Šantek /28.7.2012./
Raspelo na Mazalici
Piše Ljubica Poščić /10.06.2012./
Posvećenje križa na Mazalici 1. svibnja 2012.
Piše Zvjezdana Šantek /03.05.2012./
Oslikano jaje, Križni put kroz Markuševec i apostoli u Velikom tjednu u crkvi Sv. Šimuna
Piše Lidija Kralj /20.04.2012./
Fotografije snimila Lidija Kralj fotografkinja iz Markuševca.
Poštovani, šaljem vam fotografije sa malim zakašnjenjem.
Uskrsno jaje u dvorištu crkve Sv. Šimuna, oslikao je naš mještanin gospodin Vid Sitar.
Pozdrav do sljedećeg javljanja.
Uskrs u Markuševcu 2012.g. Uskrsno jaje i crkva
Uskrs u Markuševcu 2012.g. Uskrsno jaje
Uskrs u Markuševcu 2012.g. Vid Sitar pored svog uratka
Markuševečki Križni put 2012. g. Petrovščak
Markuševečki Križni put 2012. g. Bidrovec
Markuševečki Križni put 2012. g. Hadžići / Petari (mladi)
Crkva na Uskrs 2012. g.
Markuševečkih dvanaest apostola u Velikom tjednu
Posveta novoizgrađenog raspela
Piše Branko Lukačin /19.04.2012./
Dragi župljani Sv. Šimuna, lovci , planinari , svi prijatelji i čuvari prirode.
Obavještavam Vas,
te ovim putem odati poštovanje svima koji su proveli u djelo, nešto što u današnjici čini malo tko, kad politika okreće narod od boga i crkve, da će župnik prečasni Zlatko Golubić, 1. svibnja 2012, u Markuševečkoj Trnavi, na Mazalici, služiti Sv. Misu u 11,00 sati i posvetiti novoizgrađeno raspelo .
Dođite u što većem broju , pridružite se pomoliti bogu i uživati u blagodatima naše prirode .
Vaš Branko Lukačin
Surađujte na web-stranici župe Markuševec
Piše urednik portala župe Markuševec /02.04.2012./
Poštovani gospodine Ročić,
obraćam se vama, a posebno ljudima koji pišu u rubrici "Hodočašća pričesti i krizme". U toj rubrici se može naći dosta dobrih stvari vezano uz našu župu. Moram istaknuti da mi je izuzetno žao što se NITKO od tih ljudi nije javio i ponudio da kakav tekst da ga stavim na našu web-stranicu župe, a dobro bi došao kao nadopuna već postojećim sadržajima na stranici.
Stranica župe postoji skoro tri godine. Moram reći i sa velikom žalošću ustvrditi da u ovih, gotovo 3 godine svega par župljana surađuje u kreiranu sadržaja na web stranici, i hvala im na tome!
Dragi Markuševčani, ovo pismo upućujem kao apel i poticaj de se uključite u rad naše župne web-stranice. Za detaljne informacije obratite mi se na e-mail adresu, koju će te naći na web-stranici župe.
Sretan Uskrs svima želi: webmaster stranice www.zupa-markusevec.net
Markuševečki križni put
Piše Ljubica Poščić /25.03.2012./
Od propela do kapelice Srca Isusova
Arhivsku građu prikupila Ljubica Poščić /25.02.2012./
Glasnik Srca Isusova u rujnu 1908.godine donio je članak o kapelici Srca Isusova u Sitarima, koju su podigli mještani župe Svetog Šimuna i Jude Tadeja, uz pomoć štovatelja Srca Isusova iz Zagreba. Original članak koji je sačuvala Katica Sitara naslijedio njezin sin Juraj Sitar, sada se nalazi u rukama Nenada Sitar, od kojega sam dobila fotokopiju nagriženu zubom vremena
Kapelica Srca Isusova u Sitarima
Piše Ljubica Poscic /19.12.2011./
Proslo je vec cetiri godine od 100.obljetnice kapelice Srca Isusova u Sitarima, koju smo stvarno lijepo proslavili sa velikim brojem nasih dragih Simuncana i tim povodom izdana je mala brosura - Od propela do Kapelice Srca Isusova- koja se dijelila mjestanima. Sadrzaj brosure, kao sto naslov govori, opisuje povijest te kapelice i na kraju pjesma - Kapelica nasa - koju je za tu priliku napisao Gospodin Vlado. Njega vise nema, ali njegova pjesma ostala je zapisana u toj brosuri i ja se nadam da ce opet netko za sto godina negdje u nekoj ladici pronaci tu brosuru i sa zanimanjem citati tu povijest kapelice i tu pjesmu, kao sto je i moja strina - Kutuvica – sacuvala - Glasnik Srca Isusova - iz 1908, a koji tada pise o nasoj Kapelici. Neno Sitar taj je clanak u potpunosti
iskoristio za stvaranje brosure i uz nekoliko prekrasnih slika u potpunosti mu je to uspjelo. O toj obljetnici i obnovi kapelice, pisati cu jednom prilikom.
Srdacni pozdrav
Ljubica Poscic
Hodočašće do groba apostola Jakova
Autor Mirko Tot /25.05.2011./
Santiago de Compostela,grad na zapadnoj obali Spanjolske, vec nekoliko stoljeca, osim Jeruzalema i Rima, najvece je hodocasnicko svetiste katolika. U katedrali spomenutog grada pokopane su navodno kosti apostola Jakova, ucenika i slijedbenika Isusa Krista. Milijuni katolika u to vjeruju.
Taj dugacki hodocasnicki put prostirao se u pocetku samo sjevernom Spanjolskom, zatim se prosirio i na juznu Francusku a poslije i na citavu Evropu. Krajem proslog stoljeca Evropski parlament proglasio tu najdulju hodocasnicku rutu kulturnim dobrom i dao mu sluzbeno ime "Jakovov put".
Skoljka Jakovova kapica kao simbol, i zuta strijelica oznacavaju na stotine kilometara rutu pjesacenja ,koja pocinje cak od sjeverne Njemacke i Poljske do svetista u Santiagu de Compostela. Tu veliku udaljenost zasigurno se ne moze savladati tako jednostavno i malo tko se u to upusta, zbog toga se izaberu dionice i ne stize se uvijek do konacnog cilja. Vazno je kretati se tim oznacenim putem,pozabaviti sam sa sobom, meditirati i praviti inventuru vlastitog zivota.
Dobiva se posebni dokumenat "putovnica" koja se koristi putem da bi se doslo do jeftinijeg prenocista, a i mnogi samostani pruzaju usluge uz simbolicne naknade.
Moj prijatelj Frano, bivsi ucenik katolicke gimnazije u Zagrebu, koji vec ima stotine kilometara iskustva na Jakovovom putu i ja, spremamo ove godine, etapu od 186 kilometara, sa naprtnjacama na ledima i diskretnim hrvatskim simbolima, da provjerimo nase kondicije i izdzljivost.
Pozdrav rodnom kraju
Taj dugacki hodocasnicki put prostirao se u pocetku samo sjevernom Spanjolskom, zatim se prosirio i na juznu Francusku a poslije i na citavu Evropu. Krajem proslog stoljeca Evropski parlament proglasio tu najdulju hodocasnicku rutu kulturnim dobrom i dao mu sluzbeno ime "Jakovov put".
Skoljka Jakovova kapica kao simbol, i zuta strijelica oznacavaju na stotine kilometara rutu pjesacenja ,koja pocinje cak od sjeverne Njemacke i Poljske do svetista u Santiagu de Compostela. Tu veliku udaljenost zasigurno se ne moze savladati tako jednostavno i malo tko se u to upusta, zbog toga se izaberu dionice i ne stize se uvijek do konacnog cilja. Vazno je kretati se tim oznacenim putem,pozabaviti sam sa sobom, meditirati i praviti inventuru vlastitog zivota.
Dobiva se posebni dokumenat "putovnica" koja se koristi putem da bi se doslo do jeftinijeg prenocista, a i mnogi samostani pruzaju usluge uz simbolicne naknade.
Moj prijatelj Frano, bivsi ucenik katolicke gimnazije u Zagrebu, koji vec ima stotine kilometara iskustva na Jakovovom putu i ja, spremamo ove godine, etapu od 186 kilometara, sa naprtnjacama na ledima i diskretnim hrvatskim simbolima, da provjerimo nase kondicije i izdzljivost.
Pozdrav rodnom kraju
Marija Bistrica 2010.
Hodočašće na Mariju Bistricu 2010. g. /Snimio Zvonko Kota/
Prva sveta pričest 1929. g. u Markuševečkoj Trnavi
Tadašnji markuševečki župnik Blaž Kovačić i učitelica pučke škole u Bidrovcu Ivka Denk slikali su se sa prvopričesnicima ispred kapelice sv. Vida u Trnavi.
Na slici se vide dva stabla, danas nepostoječih meni dragih, rascvjetalih lipa. Njihov opojni miris je krasio okoliš kapelice a iz njenih rascvjetalih i osušenih lisnatih plodova pripremali smo odličan čaj. Lipe su nažalost morale biti srušene 70-tih godina prošlog stoljeća jer je korjenje narušavalo statiku kapelice.
Prva pričest, župnik Krešimir Ivšić ispred župnog dvora sa svojim pričesnicima 1958. g.
Sliku komentira Z. Simunjak: Slika je snimljena u proljece 1958. godine. Prepoznajem u prvom redu prvu sa desna je Krsic Stefica (sestra od Vranca odnosno pok. Ivana-Svabe), Zatim druga sa lijeva u prvom redu je Vincek Marica
Prva pričest, župnik Krešimir Ivšić ispred župnog dvora sa djevojčicama 1957. g.
Sliku komentira Z. Simunjak: Na mojoj su slici samo djecaci, a ovdje su curice. Za neke znam kako se zovu odnosno kako su se zvale. U prvom redu prva sa desne strane je Sitar Ljubica (Viskova / Madjarkina). Do nje je Seka Uzina. Iza svecenika desno je Kurko Stefica (od Maricke Nacekove), do nje je Katica Pistanova (zena od Maticara, Kaffee Upitnik). U zadnjem redu druga sa lijeva je Cebic Nada (bila je najbolji djak u mome razredu), do nje je Piskac Dragica, Jurkovic Djurdja (iz Bacuna), Hadzic Nada, Hadzic Marica te Jurkovic Ivka (iz Bacuna)
Zvonko Simunjak: Moja Prva Sveta pricest 05.09.1957.
Prvi red sa lijeva u narodnoj nosnji: Puntaric Drago, Simunjak Zvonko, Kobasic Vid (Uzin), župnik Ivsic Kresimir sa Tomicom Spoljarec (Jefticevim), Topolovec Drago, Vidovic Franjo, Kota Branko- Debeli (zubar). Drugi red: Budek Stjepan, Simunjak Vid (vidi mu se samo glava.Treci red: Spicek Ivan –Spica, Kobasic Josip, Lukacin Branko, Kravarscan Ivan- Krava, Kobasic Vid (iza svecenika). Cetvrti red: Lukacin Drago, Krot Bruno, Krsic Slavko, (veliki xxx), Jordanic Vid (glava ispred velikog), Novosel Slavko (Canzin brat, glava iza velikog), pisuljak Vid, Pisanec iz Popovca, od Krsica je, Vidovic Josip, Sitar Mirko (zijeva). Iza Sitar Mirka i Pisanca su decki iz Trnave koje ne poznajem, jer nisu isli u OS u Markusevac
Prva pričest, župnik Krešimir Ivšić ispred župnog dvora sa svojim pričesnicima 1958. g.
Sliku komentira Z. Simunjak: Slika je snimljena u proljece 1958. godine. Prepoznajem u prvom redu prvu sa desna je Krsic Stefica (sestra od Vranca odnosno pok. Ivana-Svabe), Zatim druga sa lijeva u prvom redu je Vincek Marica
Prva pričest, župnik Krešimir Ivšić ispred župnog dvora sa djevojčicama 1957. g.
Sliku komentira Z. Simunjak: Na mojoj su slici samo djecaci, a ovdje su curice. Za neke znam kako se zovu odnosno kako su se zvale. U prvom redu prva sa desne strane je Sitar Ljubica (Viskova / Madjarkina). Do nje je Seka Uzina. Iza svecenika desno je Kurko Stefica (od Maricke Nacekove), do nje je Katica Pistanova (zena od Maticara, Kaffee Upitnik). U zadnjem redu druga sa lijeva je Cebic Nada (bila je najbolji djak u mome razredu), do nje je Piskac Dragica, Jurkovic Djurdja (iz Bacuna), Hadzic Nada, Hadzic Marica te Jurkovic Ivka (iz Bacuna)
Zvonko Simunjak: Moja Prva Sveta pricest 05.09.1957.
Prvi red sa lijeva u narodnoj nosnji: Puntaric Drago, Simunjak Zvonko, Kobasic Vid (Uzin), župnik Ivsic Kresimir sa Tomicom Spoljarec (Jefticevim), Topolovec Drago, Vidovic Franjo, Kota Branko- Debeli (zubar). Drugi red: Budek Stjepan, Simunjak Vid (vidi mu se samo glava.Treci red: Spicek Ivan –Spica, Kobasic Josip, Lukacin Branko, Kravarscan Ivan- Krava, Kobasic Vid (iza svecenika). Cetvrti red: Lukacin Drago, Krot Bruno, Krsic Slavko, (veliki xxx), Jordanic Vid (glava ispred velikog), Novosel Slavko (Canzin brat, glava iza velikog), pisuljak Vid, Pisanec iz Popovca, od Krsica je, Vidovic Josip, Sitar Mirko (zijeva). Iza Sitar Mirka i Pisanca su decki iz Trnave koje ne poznajem, jer nisu isli u OS u Markusevac.
Nema komentara:
Objavi komentar