Posljednji zvižduk ili zadnji dan pionirske željeznice
Poslao
Gordan Ilenić /03.11.2012./
Još
ponešto o nekad popularnoj, davno ukinutoj željeznici Dubrava- Salnovec-
Markuševečka Trnava.
Napis
iz Večernjaka od 07.10.1964. o ukidanju pionirske željeznice.
Fotografija je sa izložbe o Dubravi iz muzeja grada Zagreba.
Fotografija je sa izložbe o Dubravi iz muzeja grada Zagreba.
Velika maketa male željeznice (2)
Tekst napisao Ivan Ročić /23.06.2011./
Fotografije snimio Goran Ilenić
Vrijedni modelari održali su dano obećanje. Na prošlogodišnjoj izložbi u Kulturnom centru Dubrava, kada je bila napravljena i izložena samo maketa polazne postaje u Dubravi, obećali su mi da će nastaviti s daljnjim radom na maketi. Da će rekonstruirati čitavu trasu sa svim postajama od Dubrave do Slanovca. Rečeno - učinjeno. Ove godine napravljena je maketa posljednje postaje Slanovec (Markuševečka Trnava). Kada maketa bude u cijelosti dovršena biti će dugačka cca 50 metara.
Do sredine 50-tih godina prošlog stoljeća zemljište na kojoj je bila postaja pripadalo je općini Dubrava i zaseoku Slanovec. Nakon razgraničenja između općine Maksimir i općine Dubrava administrativna granica zamijenjena je prirodnom granicom tako da su zemljišta s lijeve strane potoka Trnava pripale općini Dubrava a zemljišta s desne strane potoka Trnava općini Maksimir, samim tim zemljište na kojoj je bila postaja pripalo je naselju Markuševečka Trnava, od tada postaja dobiva naziv Stanica u M. Trnavi.
Slikovni prikaz izložbe u prirodi
Slika 1. Lokomotiva
Na otvorenju ovogodišnjih Dana Dubrave izložbu Velika maketa male željeznice vrijedni modelari postavili su u prirodnom ambijentu pokraj jezera u Gradu mladih (nekad Pionirski grad). U pozadini makete vidi se originalna lokomotiva koja je prometovala neko vrijeme na spomenutoj relaciji. Prava lokomotiva je stalno izložena pored jezera i možete se razgledati u svako doba godine.
Slika 2. Lokomotiva (2)
Još jedna lijepa fotografija s pravom lokomotivom u pozadini.
Slika 3. Prometnik otpravlja vlak
Putnički vagon s poluokruglim krovićem, prozorima i puferom s štapnom vijčanom ručnom kočnicom su dosta vjerno rekonstruirani.
Slika 4. Slanovec stanica
Vagon za transport kamena koji se vadio u Trnavečkim kamenolomima Novi potok (Gorsko zrcalo) i Pečinica vjerno je prikazan. Moja mala zamjerka je što su putnici na postaji previše gospodski odjeveni. U to vrijeme Trnavčani, Slanovčani i Vidovčani nisu nosili tako elegantnu odjeću.
Slika 5. Bandić
Otvorenje izložbe u prirodi pozdravio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Velika maketa male željeznice
Učenici Ivan i Ana Kirin i Valentino Ročić na izložbi.
U Narodnom sveučilištu Dubrava od 15. lipnja 2010. otvorena je izložba (maketa) posvećena bivšoj Pionirskoj željeznici koja je vozila od Dubrave do Markuševečke Trnave od 1948. do 1964. godine.
Izložbu su postavili G. Ilenić i D. Marohnić a makete izradili D. Orešković, Ž. Halambek, S. Kosanović, D. Bjelić, G. Ilenić i D. Marohnić.
Prošlo je 46 godina od ukidanja uskotračne pruge poznatije kao Pionirska željeznica. Gradnja pruge započela 1. travnja 1948. a završena i puštena u promet 14. studenog iste godine. Prugom se prometovalo do 7. listopada 1964. kada je zbog dotrajalosti i nerentabilnosti ukinuta. Služila je za povezivanje Podsljemenskih sela koja gravitiraju Dubravi kao i pomoć pri izgradnji Pionirskog grada i okolnih stambenih naselja Studenski grad, Granešina , Miroševec …
Kada bude završena maketa bi trebala biti dužine 50 metara. Trenutno je napravljeno i izloženo 10% od planirane dužine. /Ivana Šantek/
Inicijativa
Pokrećemo inicijativu da se sačuva pruga Pionirac. Bili bi jako sretni i zahvalni da se pridružite inicijativi te da zajedničkim snagama očuvamo i spasimo dio kulturne baštine i dragocjene nam cjeline kao takve.
Molimo kontaktirajte nas na:
e-mail: sanika@net.hr ili
mob. 091 5308 460
Članak o Pionirskoj željeznici
prenesen sa site Klub željezničkih modelara Zagreb
Na slici originalna lokomotiva sa pruge Dubrava-Markuševečka Trnava izložena kao exponat u Gradu mladih (nekad Pionirski grad).
Nakon što se prva mala željeznica u Zagrebu uhodala te ujedno stekla i određena iskustva, prišlo se je idućeg proljeća izgradnji pruge u zagrebačkoj Dubravi. Plan je bio izgraditi Pionirski grad, a kako je prašnjava cesta bila neprikladna za pristup, odlučeno je da se izgradi uskotračna željeznička pruga koja bi prvenstveno vodila do pod Pionirski grad (danas Grad mladih), a onda bi dalje nastavila povezivati naselja na sjeveru. Organizirana je omladinska radna akcija, u kojoj su graditelji iz Zagreba, drugih gradova Hrvatske, Beograda i Slovenije, počeli s radom u travnju 1948. godine. Pripremne radove izvela je I. zagrebačka brigada ”Pajo Lupert”, a zatim su dolazile i druge, te su u natjecanju i zabavi oživjeli ovaj dio nekadašnjeg zagrebačkog predgrađa.
Zadatak graditelja bio je raščistiti teren, te izgraditi šest kilometara pruge širine kolosijeka 760 mm, te četiri željezničke postaje s potrebnim objektima i tri mosta preko potoka ukupne dužine 32 m. Početna točka ove pruge bila je u jugozapadnom dijelom Dubrave (zapadno od Dankovečke ulice), a onda je dalje vodila pored potoka Trnava do pod Pionirski grad, pa dalje pokraj Miroševca do Slanovca. Predviđalo se i produženje pruge do Vidovca, ali do toga nije nikada došlo. Pruga je građena u usponu i do 18,5 posto i to kao jednokolosiječna. Imala je postaje Dubrava i Slanovec, te stajališta Pionirski grad i Miroševac. Dubrava je imala tri stanična te jedan istovarni kolosijek, a produženi treći je vodio preko okretaljke (duge šest metara) u ložionicu s dva kolosijeka. Sve zgrade na pruzi imale su fasade s vidljivim dijelom kamene obloge. Stajališta Dubrava i Pionirski grad bila su tlocrtno izgrađena u obliku slova “T” s dugim verandama (12 metara) otvorenim prema kolosijeku, dok se krov oslanjao na okrugle betonske stupove.
Sve stanice imale su propisane uredske prostorije, čekaonice te sanitarne čvorove. Stajališta Miroševac i Slanovec imale su verande s krovom na jednu vodu, a Slanovec je još imao i mimoilazni kolosijek za prijelaz lokomotive s kraja vlaka na početak vlaka uz još dvije za to neophodne skretnice. Nakon što su svi radovi bili završeni, uslijedila je 14. studenog 1948. godine svečanost otvarenja pruge. Na prostoru ispred stajališta Pionirski grad, u nazočnosti graditelja, dužnosnika te građana iz okolice, u pozdravnom govoru naglašeno je da ova pruga, osim izobrazbe mladih djelatnika, ima i svoje praktično značenje, jer će ljudi iz okolice moći brže odlaziti na radna mjesta, a jednako tako će i seljaci iz ovih krajeva moći odnositi svoje proizvode na prodaju na tržnice u Zagreb. Kroz međusobne kontakte razvijat će se i veza selo-grad.
Nakon toga je drezina s graditeljima obišla prugu i konstatirano je da je sve u redu, a zatim promotivnom vožnjom gostiju i graditelja krenuo je promet na pruzi. Poslije je uslijedila fešta u Pionirskom gradu uz logorske vatre (krijesove), pjesmu i veselje. Pruga je u početku bila pod upravom JDŽ-a, da bi 29. siječnja 1951.godine bila predana na upravljanje poduzeću “Gradske željeznice”. Međutim, kako je donosila gubitke, trebalo ju je ukinuti, a to je bilo teško učiniti, budući da je služila javnom prometu građana. Postojeća prašna cesta je povremeno polijevana otopinom iz tvornice papira, no to je pomagalo samo za kraće vrijeme. Kada je cesta asfaltirana, te po njoj krenuo gradski autobusni promet, došlo je 7. listopada 1964. godine do obustave prometa i pruga je napuštena. Što je od svega toga još na terenu ostalo pokušali smo utvrditi obilaskom 14. ožujka 1999. godine. U ograđenom prostoru između Koledinečke i Račinske ulice, a zapadno od Dankovečke, stoje dobro očuvane zgrade bivše polazne postaje Dubrava. Donekle je to dograđeno i danas ima drugu namjenu, no ipak je tu, a od nje prema sjeveru vodi cesta kojom je nekada prolazila pruga. U blizini Lelijske ulice stoji preko potoka Trnava još dobro očuvani željezni most kojim je nekada prolazila pruga, a danas je ograđen i koriste ga pješaci. Ispod Pionirskog grada (Grad mladih) također je očuvana zgrada nekadašnjeg željezničkog stajališta koja danas služi kao ugostiteljki objekt, a pokraj je i bivša lokomotiva (sada bez pogonskog stroja, postavljena kao spomenik) u kojoj uživaju djeca igrajući se strojovođa.
Prema sjeveru je dobro očuvani željezni most preko potoka Trnava blizu ulice Cuginci (most je bez poda i ograda te ne služi ničemu, ali se po nosačima može proći), a dalje je otvoreno polje prema naselju Miroševac. Pokraj ulice Mrnjak je obnovljena zgrada željezničke postaje, a dalje od nje prema Slanovcu je dobro vidljiva i još slobodna trasa bivše pruge. Zatim dolazi betonski most preko bezimenog pritoka Trnave koji je novijeg datuma, a služi pješacima, te iza njega plato zadnje postaje pruge Slanovec. Na kraju platoa je zgrada bivše postaje u dobrom stanju, a koriste je za potrebe mjesne ambulante. Ni po čemu se više ne bi moglo zaključiti da je tu nekada dolazio vlak, istina pred točno 36 godina. Zaključak je da su sve četiri stanične zgrade još u dobrom stanju, a moglo bi se pješice ili biciklom proći tu 6 kilometara dugu trasu uz malo napora i dobre volje. Ovdje je, za razliku od Maksimirske pruge, još prilično toga sačuvano i vidljivo.
Očuvanje trase Pionirske pruge
Dubrava – Markuševečka Trnava
POVODOM DANA BEZ AUTOMOBILA Zelena lista pomaže inicijativu građana i započinje veliku akciju spašavanja tkz. Pionirske pruge za njezinim kulturnim očuvanjem kao jedne povijesne cijeline Dubrave i Markuševca te da se njome ponovo služe građani ali kao biciklističkom stazom i šetnicom jer Miroševačka c. koja onuda prolazi nema nogostupa, a i ponovo bi se povezala dva kvarta tj. pojednostavnio bi se dolazak u Pionirski grad kao rekreacioni, ugostiteljski i turistički zanimljiv predio te olakšao dolazak na jezero kojim upravlja Udruga športskih ribolovaca invalida domovinskog rata Republike Hrvatske UŠRIDRRH-Dubrava.
Zahtjevat ćemo od lokalnih vlasti da podnesu prijedlog poglavarstvu za uvrštavanje pruge u Zaštitu spomenika kulture, te da kao prioritet stave obnovu pruge kao biciklističku i pješačku stazu sa Edukativnim panoima.
Znajući da poglavarstvo nije već preko 10g. ništa novo uvrstilo u spomenike
Kulturne baštine, te da sve zelene površine prenamjenjuje u građevinske, ali ne i
obratno, svesrdno ćemo pomoći građanima koji se boje za prekrasan netaknut krajolik da u svojim namjerama i uspiju.
Akcija počinje u ponedjeljak 22.09.2008g. u 10:00 sati na ulazu jezera tj. preko puta skretanja u Pionirski grad na Miroševačkoj cesti.
Zelena lista
Potpisivanje peticije
Već smo bili uživo na radiu Sljeme. U utorak 23.09.2008. u Večernjem listu.
Peticija se mžei potpisivati na http://WWW.zelena-lista.hr
S štovanjem Sanja
Vožnja biciklima bivšom prugom Pionirske željeznice
Članak prenesen sa bloga http://aninblog.bloger.hr/
Prva prava pionirska željeznica koja je vozila od parka Maksimir do sela Novaki (Miroševečina)
Djeda, bratić i ja odlučili smo otići na izlet sa biciklima.
Baki smo rekli da idemo vidjeti kako grade most na potoku. Kad smo došli do potoka promijenili smo plan i nastavili vožnju uzduž trase bivše Pionirske željeznice koja je nekad vozila od Markuševečke Trnave do Dubrave.
Za vrijeme vožnje djeda nam je pričao o Pionirskoj željeznici sa kojom se on svakodnevno vozio u školu. Tako smo saznali da je ova Pionirska željeznica sagrađena 1948. g. da je bila u upotrebi do 1964. g. To nije bila prva Pionirska željeznica u gradu Zagrebu. Prva Pionirska željeznica u Zagrebu bila je sagrađena godinu dana ranije i vodila je od parka Maksimir do sela Novaki . To je bila prava pionirska (dječja) željeznica na kojoj su se djeca učila voziti i upravljala njome. Djeca su bili vlakovođe, kondukteri, ložači (bacači ugljena u peć lokomotive), skretničari i prometnici.
Vratimo se našoj vožnji uzduž nekadašnje pruge od Markuševečke Trnave do Dubrave. Krenuli smo prelijepom asfaltiranom šetnicom, pogodnom za bicikliste od nekad posljednje stanice u Mark. Trnavi. Nekad posljednja stanica u Trnavi je sada preuređena u zdravstvenu ambulantu. Nakon 100 m prešli smo mali mostić i stigli do križanja sa ulicom Vidovići. Tu je prestao asfalt. Dalje smo nastavali uskom makadamskom cestom koja je nekad bila pruga. U Miroševcu smo vidjeli bivšu željezničku stanicu koja je sada preuređena u Vatrogasni dom. Nastavili smo vožnju prema Pionirskom gradu. Tu su nas dočekale prve prepreke. Kod puta koji vodi prema selu Cuglini morali smo skrenuti sa pruge jer su seljaci preorali trasu kojom je vozila Pionirska željeznica.
Glavnom uličnom cestom vozili smo se do Pionirskog grada (danas se zove Grad mladih). Tu je izložena lokomotiva koja je nekad vozila na toj pruzi. Željeznička stanica u popularnom Pionircu danas je preuređena u ugostiteljski objekt.
Prešli smo preko mosta koji vodi prema selu Novaki i nastavili vožnju trasom bivše željeznice uz potok Trnava. Vožnja uz potok bila je ugodna. U Dubravi smo izbili na gradilište novog trgovačkog centra Konzum i produžili smo još stotinjak metara. Tu nam se ispriječila Oporovečka cesta. Dalje nismo mogli slijediti trasu bivše pruge jer su se ispriječile kuće i ograde.
Na povratku kući odmarali smo se u hladovini hrastova parka Grada mladih. Drugi odmor uzeli smo u Miroševcu u trgovini Galić gdje smo kupili sokove i bombone.
Umorni ali sretni vratili smo se kući!
PS Šteta što Hrvatska država i grad Zagreb ne vode brigu o ovom javnom dobru i što je dozvolila preoravanje i izgradnju objekata na trasi bivše željeznice i što ništa ne poduzima da se ova pruga izgradi u šetnicu na dobrobit svih građana grada Zagreba. /Ana Kirin/
Raditi će se maketa Pionirske željeznice
Pionirska željeznica Maksimir-Novaki
Pozdrav!
Tajči mi je rekla da je razgovarala s vama uvezi Pionirske željeznice Dubrava – Mark. Trnava čija će se maketa raditi. Prijatelj mi radi na tom projektu ali ima problem koji već mjesecima ne može riješiti. Naime, zadnja stanica, kod Dva Potoka u Trnavi mu je malo nejasna, tj na koji način se okretao vlak i kojim je putem taj zadnji dio išao. Ako postoji kakva slika, ili znate nekoga tko bi mogao objasniti, molim vas da mi se javite.
Ukoliko ste zainteresirani, moj prijatelj mi je rekao da Vam kažem da i on posjeduje neke stvari iz tih dana koje bi možda bile interesantne za Vaš blog.
Unaprijed hvala.
S poštovanjem,
Ivana Santek
Gradnja dionice pruge Dubrava -Trnava kod Granešine
Odgovor
S obzirom da sam često kao dijete putovao tom željeznicom, radujem se Vašoj inicijativi izrade njene makete te Vam stojim na raspolaganju savjetima i pri izradi iste.
Gradi se stanica u Dubravi, Ova lokomotiva je prva vozila putnike na trasi Dubrava - Trnava
Skrećem Vam pozornost da su se tokom godina izmjenjivale tj. modernizirale lokomotive, od «parnjače» dovezene 1948 odnekud iz Bosne, do modernih uskotračnih dizel lokomotiva koje su dopremljene sa legendarnog «Samoborčeka» uskotračnog vlaka koji je vozio na pruzi Zagreb-Samobor.
Imam slike prve lokomotive «parnjače» ali slike dizel lokomotive nemam, isto tako nemam slike vagona ali imam slike vagona sa uskotračne pruge Maksimir – Novaki koji su vrlo slični ili gotovo jednaki vagonima koji su vozili na pruzi Dubrava – Trnava. Mogući posjednici slika Pionirske željeznice Dubrava – Markuševečka Trnava su:
Gospođa Bobić u Markuševečkom Popovu (njezin muž je bio vlakovođa, njezinu adresu zna Franjo Ročić Unter iz Mark. Trnave 84) te Rubiz Nenad s Bidrovečke ceste i njegova sestra Božica koja živi kod Lukačina u Markuševcu.
Kako se je vlak okretao?
Okretanje lokomotve Pionirske željeznice Maksimir- Novaki
S obzirom da lokomotive nisu imale dvostruke komande upravljanja (s prednje i stražnje strane) moralo se na zadnjim stanicama lokomotivu okrenuti. Lokomotiva bi se dovezla na tračni rotor koji je ležao na kuglagerima radi lakšeg okretanja. Elektro ili dizel motori za okretanje rotora nisu postojali i okretanje lokomotive moralo se obaviti ručno. Za to je bilo dovoljno dvoje jačih muškaraca jer je rotor bio postavljen na kuglagere.
Naravno da su na zadnjim stanicama bile postavljene dvije tračnice (pruge) kako bi vlak moga pored zaustavljenih vagona doći na čelo kompozicije.
Što se tiče ponude za suradnju na blogu, svaka suradnja je dobrodošla i svaki prilog se objavljuje, pri tom treba pripaziti da tema koja se obrađuje ima barem malo veze sa Podsljemenskim krajem i Zagrebom je blog Markuševec je prvenstveno lokanog značaja.
Srdačno Vaš,urednik I. Ročić
Mirko Tot: Pionirska željeznica dodatna pojašnjenja
Dio sam generacije koja se dnevno koristila Pionirskom zeljeznicom a vidim da neki ne znaju kako se lokomotiva okretala na zadnjoj stanici u Markusevackoj Trnavi - ta stanica se zvala "Slanovec" i vlak je vozio od Dubrave do Slanovca.
(Napomena urednika: Projekat gradnje pruge nosio je naziv Pionirska željeznica Dubrava- Slanovec. Po završetku gradnje na voznim kartama stajao je natpis Dubrava – Slanovec ali je željeznica naknadno dobila svoj pravi naziv Pionirska željeznica Dubrava –Markuševečka Trnava).
Evo objasnjenja kako se lokomotiva okretala
Od zadnje stanice, danasnje ambulante, pruga je nastavila preko mosta koji danas sluzi za ulazak na parkiraliste restorana "Dva potoka".
Tu su bila postavljena dva paralelna kolosjeka.Prebacivanjem skretnice i voznjom unatrag lokomotiva se ponovno postavila na celo vagona stime da je vlakovoda voznjom prema Dubravi motor lokomotive imao iza sebe.
Prema Dubravi vozilo se sa "pola snage" motora, zbog visinske razlike, takoreci nizbrdo.
Nakon prestanka i gasenja Pionirske zeljeznice pokojni Mirko Papec kupio je zemljiste na kojem se nalazilo okretiste i sagradio danasnji restoran.Taj most za kojeg se nije znalo cije je vlasnistvo poceo je nesmetano koristiti naravno prilagodivsi ga za normalni promet.Toliko o tome.
Zadnja stanica Pionirske željeznice i restoran Dva potoka nalaze se u Markuševečkoj Trnavi ne u Miroševečkoj Trnavi kako su neki tumačili
Za neke koji tumace da se spomenuti restoran nalazi u "Mirosevackoj Trnavi" evo male pouke: Katastarske granice opcine Maksimir i granica zupe sv. Simuna i Jude Tadeja u Markusevcu upravo je potok Popovec i prestanak ulice Vide Rocica, a to onda znaci-da juznije od toga /sa malim izuzecima novo napravljenim kucama ljudi koji su se naselili iz zupe Markusevacke/ pripada katastarskoj opcini Dubrava i zupi u Granesini.Znaci do mosta je Mirosevec i ni pedlja dalje inace "sve vas bum tuzil"
Puno pozdrava rodnom kraju
Slika 2. Lokomotiva (2)
Još jedna lijepa fotografija s pravom lokomotivom u pozadini.
Slika 3. Prometnik otpravlja vlak
Putnički vagon s poluokruglim krovićem, prozorima i puferom s štapnom vijčanom ručnom kočnicom su dosta vjerno rekonstruirani.
Slika 4. Slanovec stanica
Vagon za transport kamena koji se vadio u Trnavečkim kamenolomima Novi potok (Gorsko zrcalo) i Pečinica vjerno je prikazan. Moja mala zamjerka je što su putnici na postaji previše gospodski odjeveni. U to vrijeme Trnavčani, Slanovčani i Vidovčani nisu nosili tako elegantnu odjeću.
Slika 5. Bandić
Otvorenje izložbe u prirodi pozdravio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Velika maketa male željeznice
Učenici Ivan i Ana Kirin i Valentino Ročić na izložbi.
U Narodnom sveučilištu Dubrava od 15. lipnja 2010. otvorena je izložba (maketa) posvećena bivšoj Pionirskoj željeznici koja je vozila od Dubrave do Markuševečke Trnave od 1948. do 1964. godine.
Izložbu su postavili G. Ilenić i D. Marohnić a makete izradili D. Orešković, Ž. Halambek, S. Kosanović, D. Bjelić, G. Ilenić i D. Marohnić.
Prošlo je 46 godina od ukidanja uskotračne pruge poznatije kao Pionirska željeznica. Gradnja pruge započela 1. travnja 1948. a završena i puštena u promet 14. studenog iste godine. Prugom se prometovalo do 7. listopada 1964. kada je zbog dotrajalosti i nerentabilnosti ukinuta. Služila je za povezivanje Podsljemenskih sela koja gravitiraju Dubravi kao i pomoć pri izgradnji Pionirskog grada i okolnih stambenih naselja Studenski grad, Granešina , Miroševec …
Kada bude završena maketa bi trebala biti dužine 50 metara. Trenutno je napravljeno i izloženo 10% od planirane dužine. /Ivana Šantek/
Inicijativa
Pokrećemo inicijativu da se sačuva pruga Pionirac. Bili bi jako sretni i zahvalni da se pridružite inicijativi te da zajedničkim snagama očuvamo i spasimo dio kulturne baštine i dragocjene nam cjeline kao takve.
Molimo kontaktirajte nas na:
e-mail: sanika@net.hr ili
mob. 091 5308 460
Članak o Pionirskoj željeznici
prenesen sa site Klub željezničkih modelara Zagreb
Na slici originalna lokomotiva sa pruge Dubrava-Markuševečka Trnava izložena kao exponat u Gradu mladih (nekad Pionirski grad).
Nakon što se prva mala željeznica u Zagrebu uhodala te ujedno stekla i određena iskustva, prišlo se je idućeg proljeća izgradnji pruge u zagrebačkoj Dubravi. Plan je bio izgraditi Pionirski grad, a kako je prašnjava cesta bila neprikladna za pristup, odlučeno je da se izgradi uskotračna željeznička pruga koja bi prvenstveno vodila do pod Pionirski grad (danas Grad mladih), a onda bi dalje nastavila povezivati naselja na sjeveru. Organizirana je omladinska radna akcija, u kojoj su graditelji iz Zagreba, drugih gradova Hrvatske, Beograda i Slovenije, počeli s radom u travnju 1948. godine. Pripremne radove izvela je I. zagrebačka brigada ”Pajo Lupert”, a zatim su dolazile i druge, te su u natjecanju i zabavi oživjeli ovaj dio nekadašnjeg zagrebačkog predgrađa.
Zadatak graditelja bio je raščistiti teren, te izgraditi šest kilometara pruge širine kolosijeka 760 mm, te četiri željezničke postaje s potrebnim objektima i tri mosta preko potoka ukupne dužine 32 m. Početna točka ove pruge bila je u jugozapadnom dijelom Dubrave (zapadno od Dankovečke ulice), a onda je dalje vodila pored potoka Trnava do pod Pionirski grad, pa dalje pokraj Miroševca do Slanovca. Predviđalo se i produženje pruge do Vidovca, ali do toga nije nikada došlo. Pruga je građena u usponu i do 18,5 posto i to kao jednokolosiječna. Imala je postaje Dubrava i Slanovec, te stajališta Pionirski grad i Miroševac. Dubrava je imala tri stanična te jedan istovarni kolosijek, a produženi treći je vodio preko okretaljke (duge šest metara) u ložionicu s dva kolosijeka. Sve zgrade na pruzi imale su fasade s vidljivim dijelom kamene obloge. Stajališta Dubrava i Pionirski grad bila su tlocrtno izgrađena u obliku slova “T” s dugim verandama (12 metara) otvorenim prema kolosijeku, dok se krov oslanjao na okrugle betonske stupove.
Sve stanice imale su propisane uredske prostorije, čekaonice te sanitarne čvorove. Stajališta Miroševac i Slanovec imale su verande s krovom na jednu vodu, a Slanovec je još imao i mimoilazni kolosijek za prijelaz lokomotive s kraja vlaka na početak vlaka uz još dvije za to neophodne skretnice. Nakon što su svi radovi bili završeni, uslijedila je 14. studenog 1948. godine svečanost otvarenja pruge. Na prostoru ispred stajališta Pionirski grad, u nazočnosti graditelja, dužnosnika te građana iz okolice, u pozdravnom govoru naglašeno je da ova pruga, osim izobrazbe mladih djelatnika, ima i svoje praktično značenje, jer će ljudi iz okolice moći brže odlaziti na radna mjesta, a jednako tako će i seljaci iz ovih krajeva moći odnositi svoje proizvode na prodaju na tržnice u Zagreb. Kroz međusobne kontakte razvijat će se i veza selo-grad.
Nakon toga je drezina s graditeljima obišla prugu i konstatirano je da je sve u redu, a zatim promotivnom vožnjom gostiju i graditelja krenuo je promet na pruzi. Poslije je uslijedila fešta u Pionirskom gradu uz logorske vatre (krijesove), pjesmu i veselje. Pruga je u početku bila pod upravom JDŽ-a, da bi 29. siječnja 1951.godine bila predana na upravljanje poduzeću “Gradske željeznice”. Međutim, kako je donosila gubitke, trebalo ju je ukinuti, a to je bilo teško učiniti, budući da je služila javnom prometu građana. Postojeća prašna cesta je povremeno polijevana otopinom iz tvornice papira, no to je pomagalo samo za kraće vrijeme. Kada je cesta asfaltirana, te po njoj krenuo gradski autobusni promet, došlo je 7. listopada 1964. godine do obustave prometa i pruga je napuštena. Što je od svega toga još na terenu ostalo pokušali smo utvrditi obilaskom 14. ožujka 1999. godine. U ograđenom prostoru između Koledinečke i Račinske ulice, a zapadno od Dankovečke, stoje dobro očuvane zgrade bivše polazne postaje Dubrava. Donekle je to dograđeno i danas ima drugu namjenu, no ipak je tu, a od nje prema sjeveru vodi cesta kojom je nekada prolazila pruga. U blizini Lelijske ulice stoji preko potoka Trnava još dobro očuvani željezni most kojim je nekada prolazila pruga, a danas je ograđen i koriste ga pješaci. Ispod Pionirskog grada (Grad mladih) također je očuvana zgrada nekadašnjeg željezničkog stajališta koja danas služi kao ugostiteljki objekt, a pokraj je i bivša lokomotiva (sada bez pogonskog stroja, postavljena kao spomenik) u kojoj uživaju djeca igrajući se strojovođa.
Prema sjeveru je dobro očuvani željezni most preko potoka Trnava blizu ulice Cuginci (most je bez poda i ograda te ne služi ničemu, ali se po nosačima može proći), a dalje je otvoreno polje prema naselju Miroševac. Pokraj ulice Mrnjak je obnovljena zgrada željezničke postaje, a dalje od nje prema Slanovcu je dobro vidljiva i još slobodna trasa bivše pruge. Zatim dolazi betonski most preko bezimenog pritoka Trnave koji je novijeg datuma, a služi pješacima, te iza njega plato zadnje postaje pruge Slanovec. Na kraju platoa je zgrada bivše postaje u dobrom stanju, a koriste je za potrebe mjesne ambulante. Ni po čemu se više ne bi moglo zaključiti da je tu nekada dolazio vlak, istina pred točno 36 godina. Zaključak je da su sve četiri stanične zgrade još u dobrom stanju, a moglo bi se pješice ili biciklom proći tu 6 kilometara dugu trasu uz malo napora i dobre volje. Ovdje je, za razliku od Maksimirske pruge, još prilično toga sačuvano i vidljivo.
Očuvanje trase Pionirske pruge
Dubrava – Markuševečka Trnava
POVODOM DANA BEZ AUTOMOBILA Zelena lista pomaže inicijativu građana i započinje veliku akciju spašavanja tkz. Pionirske pruge za njezinim kulturnim očuvanjem kao jedne povijesne cijeline Dubrave i Markuševca te da se njome ponovo služe građani ali kao biciklističkom stazom i šetnicom jer Miroševačka c. koja onuda prolazi nema nogostupa, a i ponovo bi se povezala dva kvarta tj. pojednostavnio bi se dolazak u Pionirski grad kao rekreacioni, ugostiteljski i turistički zanimljiv predio te olakšao dolazak na jezero kojim upravlja Udruga športskih ribolovaca invalida domovinskog rata Republike Hrvatske UŠRIDRRH-Dubrava. Zahtjevat ćemo od lokalnih vlasti da podnesu prijedlog poglavarstvu za uvrštavanje pruge u Zaštitu spomenika kulture, te da kao prioritet stave obnovu pruge kao biciklističku i pješačku stazu sa Edukativnim panoima.
Znajući da poglavarstvo nije već preko 10g. ništa novo uvrstilo u spomenike
Kulturne baštine, te da sve zelene površine prenamjenjuje u građevinske, ali ne i
obratno, svesrdno ćemo pomoći građanima koji se boje za prekrasan netaknut krajolik da u svojim namjerama i uspiju.
Akcija počinje u ponedjeljak 22.09.2008g. u 10:00 sati na ulazu jezera tj. preko puta skretanja u Pionirski grad na Miroševačkoj cesti.
Zelena lista
Potpisivanje peticije
Već smo bili uživo na radiu Sljeme. U utorak 23.09.2008. u Večernjem listu.
Peticija se mžei potpisivati na http://WWW.zelena-lista.hr
S štovanjem Sanja
Vožnja biciklima bivšom prugom Pionirske željeznice
Članak prenesen sa bloga http://aninblog.bloger.hr/
Prva prava pionirska željeznica koja je vozila od parka Maksimir do sela Novaki (Miroševečina)
Djeda, bratić i ja odlučili smo otići na izlet sa biciklima.
Baki smo rekli da idemo vidjeti kako grade most na potoku. Kad smo došli do potoka promijenili smo plan i nastavili vožnju uzduž trase bivše Pionirske željeznice koja je nekad vozila od Markuševečke Trnave do Dubrave.
Za vrijeme vožnje djeda nam je pričao o Pionirskoj željeznici sa kojom se on svakodnevno vozio u školu. Tako smo saznali da je ova Pionirska željeznica sagrađena 1948. g. da je bila u upotrebi do 1964. g. To nije bila prva Pionirska željeznica u gradu Zagrebu. Prva Pionirska željeznica u Zagrebu bila je sagrađena godinu dana ranije i vodila je od parka Maksimir do sela Novaki . To je bila prava pionirska (dječja) željeznica na kojoj su se djeca učila voziti i upravljala njome. Djeca su bili vlakovođe, kondukteri, ložači (bacači ugljena u peć lokomotive), skretničari i prometnici.
Vratimo se našoj vožnji uzduž nekadašnje pruge od Markuševečke Trnave do Dubrave. Krenuli smo prelijepom asfaltiranom šetnicom, pogodnom za bicikliste od nekad posljednje stanice u Mark. Trnavi. Nekad posljednja stanica u Trnavi je sada preuređena u zdravstvenu ambulantu. Nakon 100 m prešli smo mali mostić i stigli do križanja sa ulicom Vidovići. Tu je prestao asfalt. Dalje smo nastavali uskom makadamskom cestom koja je nekad bila pruga. U Miroševcu smo vidjeli bivšu željezničku stanicu koja je sada preuređena u Vatrogasni dom. Nastavili smo vožnju prema Pionirskom gradu. Tu su nas dočekale prve prepreke. Kod puta koji vodi prema selu Cuglini morali smo skrenuti sa pruge jer su seljaci preorali trasu kojom je vozila Pionirska željeznica.
Glavnom uličnom cestom vozili smo se do Pionirskog grada (danas se zove Grad mladih). Tu je izložena lokomotiva koja je nekad vozila na toj pruzi. Željeznička stanica u popularnom Pionircu danas je preuređena u ugostiteljski objekt.
Prešli smo preko mosta koji vodi prema selu Novaki i nastavili vožnju trasom bivše željeznice uz potok Trnava. Vožnja uz potok bila je ugodna. U Dubravi smo izbili na gradilište novog trgovačkog centra Konzum i produžili smo još stotinjak metara. Tu nam se ispriječila Oporovečka cesta. Dalje nismo mogli slijediti trasu bivše pruge jer su se ispriječile kuće i ograde.
Na povratku kući odmarali smo se u hladovini hrastova parka Grada mladih. Drugi odmor uzeli smo u Miroševcu u trgovini Galić gdje smo kupili sokove i bombone.
Umorni ali sretni vratili smo se kući!
PS Šteta što Hrvatska država i grad Zagreb ne vode brigu o ovom javnom dobru i što je dozvolila preoravanje i izgradnju objekata na trasi bivše željeznice i što ništa ne poduzima da se ova pruga izgradi u šetnicu na dobrobit svih građana grada Zagreba. /Ana Kirin/
Raditi će se maketa Pionirske željeznice
Pionirska željeznica Maksimir-Novaki
Pozdrav!
Tajči mi je rekla da je razgovarala s vama uvezi Pionirske željeznice Dubrava – Mark. Trnava čija će se maketa raditi. Prijatelj mi radi na tom projektu ali ima problem koji već mjesecima ne može riješiti. Naime, zadnja stanica, kod Dva Potoka u Trnavi mu je malo nejasna, tj na koji način se okretao vlak i kojim je putem taj zadnji dio išao. Ako postoji kakva slika, ili znate nekoga tko bi mogao objasniti, molim vas da mi se javite.
Ukoliko ste zainteresirani, moj prijatelj mi je rekao da Vam kažem da i on posjeduje neke stvari iz tih dana koje bi možda bile interesantne za Vaš blog.
Unaprijed hvala.
S poštovanjem,
Ivana Santek
Gradnja dionice pruge Dubrava -Trnava kod Granešine
Odgovor
S obzirom da sam često kao dijete putovao tom željeznicom, radujem se Vašoj inicijativi izrade njene makete te Vam stojim na raspolaganju savjetima i pri izradi iste.
Gradi se stanica u Dubravi, Ova lokomotiva je prva vozila putnike na trasi Dubrava - Trnava
Skrećem Vam pozornost da su se tokom godina izmjenjivale tj. modernizirale lokomotive, od «parnjače» dovezene 1948 odnekud iz Bosne, do modernih uskotračnih dizel lokomotiva koje su dopremljene sa legendarnog «Samoborčeka» uskotračnog vlaka koji je vozio na pruzi Zagreb-Samobor.
Imam slike prve lokomotive «parnjače» ali slike dizel lokomotive nemam, isto tako nemam slike vagona ali imam slike vagona sa uskotračne pruge Maksimir – Novaki koji su vrlo slični ili gotovo jednaki vagonima koji su vozili na pruzi Dubrava – Trnava. Mogući posjednici slika Pionirske željeznice Dubrava – Markuševečka Trnava su:
Gospođa Bobić u Markuševečkom Popovu (njezin muž je bio vlakovođa, njezinu adresu zna Franjo Ročić Unter iz Mark. Trnave 84) te Rubiz Nenad s Bidrovečke ceste i njegova sestra Božica koja živi kod Lukačina u Markuševcu.
Kako se je vlak okretao?
Okretanje lokomotve Pionirske željeznice Maksimir- Novaki
S obzirom da lokomotive nisu imale dvostruke komande upravljanja (s prednje i stražnje strane) moralo se na zadnjim stanicama lokomotivu okrenuti. Lokomotiva bi se dovezla na tračni rotor koji je ležao na kuglagerima radi lakšeg okretanja. Elektro ili dizel motori za okretanje rotora nisu postojali i okretanje lokomotive moralo se obaviti ručno. Za to je bilo dovoljno dvoje jačih muškaraca jer je rotor bio postavljen na kuglagere.
Naravno da su na zadnjim stanicama bile postavljene dvije tračnice (pruge) kako bi vlak moga pored zaustavljenih vagona doći na čelo kompozicije.
Što se tiče ponude za suradnju na blogu, svaka suradnja je dobrodošla i svaki prilog se objavljuje, pri tom treba pripaziti da tema koja se obrađuje ima barem malo veze sa Podsljemenskim krajem i Zagrebom je blog Markuševec je prvenstveno lokanog značaja.
Srdačno Vaš,urednik I. Ročić
Mirko Tot: Pionirska željeznica dodatna pojašnjenja
Dio sam generacije koja se dnevno koristila Pionirskom zeljeznicom a vidim da neki ne znaju kako se lokomotiva okretala na zadnjoj stanici u Markusevackoj Trnavi - ta stanica se zvala "Slanovec" i vlak je vozio od Dubrave do Slanovca.
(Napomena urednika: Projekat gradnje pruge nosio je naziv Pionirska željeznica Dubrava- Slanovec. Po završetku gradnje na voznim kartama stajao je natpis Dubrava – Slanovec ali je željeznica naknadno dobila svoj pravi naziv Pionirska željeznica Dubrava –Markuševečka Trnava).
Evo objasnjenja kako se lokomotiva okretala
Od zadnje stanice, danasnje ambulante, pruga je nastavila preko mosta koji danas sluzi za ulazak na parkiraliste restorana "Dva potoka".
Tu su bila postavljena dva paralelna kolosjeka.Prebacivanjem skretnice i voznjom unatrag lokomotiva se ponovno postavila na celo vagona stime da je vlakovoda voznjom prema Dubravi motor lokomotive imao iza sebe.
Prema Dubravi vozilo se sa "pola snage" motora, zbog visinske razlike, takoreci nizbrdo.
Nakon prestanka i gasenja Pionirske zeljeznice pokojni Mirko Papec kupio je zemljiste na kojem se nalazilo okretiste i sagradio danasnji restoran.Taj most za kojeg se nije znalo cije je vlasnistvo poceo je nesmetano koristiti naravno prilagodivsi ga za normalni promet.Toliko o tome.
Zadnja stanica Pionirske željeznice i restoran Dva potoka nalaze se u Markuševečkoj Trnavi ne u Miroševečkoj Trnavi kako su neki tumačili
Za neke koji tumace da se spomenuti restoran nalazi u "Mirosevackoj Trnavi" evo male pouke: Katastarske granice opcine Maksimir i granica zupe sv. Simuna i Jude Tadeja u Markusevcu upravo je potok Popovec i prestanak ulice Vide Rocica, a to onda znaci-da juznije od toga /sa malim izuzecima novo napravljenim kucama ljudi koji su se naselili iz zupe Markusevacke/ pripada katastarskoj opcini Dubrava i zupi u Granesini.Znaci do mosta je Mirosevec i ni pedlja dalje inace "sve vas bum tuzil"
Puno pozdrava rodnom kraju
Molim za informacije o seriji lokomotiva 760 i 600 mm, a ako može i serije putničkih vagona. Hvala.
OdgovoriIzbriši