Fotobljeskalica

Napokon je stiglo proljeće

Snimke Lidija Kralj, tekst Ivan Ročić /13.04.2013./

Lidija je napisala „Stiglo je proljeće. Šaljem nekoliko novih slikica sa potoka što teče pored naše kuće. A, sjećate se istog potoka zimi?“ A ja sam nadodao:

I posljednji snjegovi nestadoše  

Toplo sunce promrzlu zemlju poljubilo

Iz mrtvila život probudilo

Par divljih pataka na ljubav potaknulo!

Ali prije toga prvo se prošetala jedna važna roda.

Potom su se pojavili patak i patkica. Zagledali se i zaljubili

Ljubavnu igru zaigrali.

 

A onda su se izlegli mladi.

Patkice su porasle, sad veselo plivaju s majkom.

Pred vodenim toboganom.

Samo hrabro naprijed. Vožnja toboganom je krasna a uz to i besplatna.                          

Duga nad Markuševcem

Snimak: Lidija Kralj,  tekst: Ivan Ročić  /12.04.2013./

O dugi su isprepletene mnoge priče. Ova predivna prirodna pojava često se spominje i u Biblijskim pričama a sasvni je dio mnogih legendi i priča za djecu i mladež.

Izreke o dugi

Duga je Božje obećanje da više nikada neće biti Velikog potopa /Stari zavjet, 1. knjiga Mojsijeva/.

Dugu mogu vidjeti samo dobra djeca, jer ona je Božji dar za dobro ponašanje i poslušnost.

Tko uspije prijeći ispod duge vječno će živjeti.

Na kraju duge nalazi se kovčeg prepun zlata i biserja.

Onima koji uspiju stati ispod duge, ispuniti će se svaka želja koju tada požele. 

Pouka za malo veću djecu. Što je to duga?

Duga je prirodna pojava koja nastaje nakon kiše, kada se zrake sunca prelamaju u raspršenim kapljicama vode. Dugu je moguće napraviti umjetnim putem, postavljanjem posude s vodom ili prskanjem vode pod određenim kutom prema suncu.

Dugine boje su: crvena, naranđasta, žuta, zelena, plava, indigoplava i ljubičasta.

Duga nema ni početak ni kraj.  Nemoguće je dohvatiti krajeve duge.

Nemoguće je proći ispod duge kao što nije moguće ni preskočiti svoju sjenku.

Zagonetne životinje
Snimila Zvjezdana Šantek /objavljeno 10.09.2012./

Razbibriga za najmlađe posjetitielje bloga. Na slikama; nekoliko dobro skrivenih životinja u svom prirodnom ambijentu. Pronađite ih. Koje su to životinje?

 2.Na putu prema Tepčinoj špici, prilagodba okolišu, pronađi životinju: _ _ B _  

 1.Uz stazu prema Gorščici, kod Vitelnice, nerado viđen svat u dobrom je zaklonu: _ I _ 

3.U čempresima jedna neopasna _ _ _J _

Životinje 
Snimila Zvjezdana Šantek /06.09.2012./

Snimaje životinja je strast mnogih fotografa ali po svojem starom pravilu, slike srna i zečeva nikada ne puštam u javnost. Premalo ih ima, pa da ne bi poslužile kao motiv i vodič krivolovcima. Nekoliko interesantnih prizora možete pogledati ovdije.

Mickov ulov; gušter nije nastradao, bez brige 

Na Ravnom, ptičje jaje ispalo iz gnijezda 

Kod Laza Bistričkog pijetao budi ukućane svojim kukurijekanjem 

Patkica je odmor potražila na dvorištu

Pametni Bingo, redovni gost na Gorščici

Pastrva

Piše Stjepan Horvatić /03.08.2012./
Na potoku retenciji (brani) potoka Bidrovec moj zet Mario Sunjski je golim rukama (bez udice) ulovio pastrvu dužine 42 cm . Pastrva je pravi kapitalac , ako je netko nekad ulovio još veći primjerak pastrve na nekom od potoka koji izviru na Medvednici, neka se javi na email bloga Markuševec!
dalje>>>


Danas je fašnik, veseli je dan
Piše Ivan Ročić /21.02.2012./

Mačkare,fašnik ili poklade su tri različita naziva za starinski narodni običaj koji je praktički nestao iz markuševečkog kraja. Još se malo zadržao kod djece ali i toga je svake godine sve manje.

Mačkare u katolika padaju utorkom jedan dan prije katoličkog blagdana Pepelnice. Pepelnica je kalendarski pomični blagdan a označava početak korizmenog vremena. Korizmeno vrijeme završava Uskrsom.

Najveći i najpoznatiji karnevali mačkara održavaju se u Brazilu. Oni su u Brazilu nezaobilazna narodna svetkovina i turistička atrakcija koju posjećuju milijuni turista iz cijeloga svijeta. Kod nas su napoznatijie fašničkie priredbe Samoborksi fašnik i Riječki karneval.

Ovdje donosimo nekoliko slika trnavečkih dječaka i djevojčica koji su mačkarali prošle godine po trnavečkim kućama. Nažalost ne posjedujemo niti jednu sliku odraslih mačkara našeg svetošimunskog kraja.

Pošalje sliku mačkara ili mačkaračku pjesmicu koju pjevaju mali ili veliki mačkari kad nas pohode!

Danas je fašnik, veseli je dan, 
dajte nam nešto, idemo van    /Ivan Ročić/

Kada domaćini ne bi pustili djecu u kuću, djeca bi glasno pred vratima zapjevala:

Ova kuća bukova - u njoj ima vukova
Ova kuća grabrova - u njoj ima vragova  /Štefica Matica/

Antonija kao Pipi Duga Čarapa /foto M. Kravaršćan/ 

Strašilo, Ena i Pipi /foto M. Kravaršćan/ 

Karla kao strašilo /foto M. Kravaršćan/ 

Tri mačkara /foto M. Kravaršćan/ 

Mačkari u školi    /foto M. Kravaršćan/

Pipi Duga Čarapa u društvu dvaju čarobnica  /foto Z. Šantek/

Muški trio fantastikus  /foto Z. Šantek/

Tino nindža  /foto N. Ročić/

Zoro Osvetnica  /foto N. Ročić/

Dvije Indijanke  /foto N. Ročić/

Klaun i vještica  /foto Z. Šantek/

Zima, zima e pa šta je!
Piše Ivan Ročić /16.02.2012./

Fotobljeskalica je nova rubrika bloga markuševec. Okruženi smo predivnom prirodom, zato snimimo naš podsljemenski krajolik, neku trošnu kuću, pticu na grani, cvijet u vrtu, trag u snijegu … i podijelimo radost uspješno snimljene fotografije sa svima nama, netko je nekad rekao „Fotografija govori tisuću riječi“.

Put za Gorščicu /foto Z. Šantek/ 

Snježni pokrivač /foto Z. Šantek/ 

Vrt u zimskom ruhu /foto Z. Šantek/ 

Zimske radosti /foto Z. Šantek/

Zrnetina zimi, svjetla i sjene /foto I. Ročić/

Kviz: Pogodite gdje je snimljena ova fotografija

Psić u snijegu  / foto Snježana Lukačin Tonić Šimunčica/

Snješko u vrtu /foto I. Ježić/

Sve je bijelo,sve je bijelo, grad i selo. Bili smo zameteni snijegom, božanstvena slika, da ti stane dah. /foto I. Ježić/

Sanjkanje na dvorištu /foto N. Ročić/

Popratimo ove snježne fotografije prekrasnom pjesmicom velikog srpskog pjesnika Jove Jovanovića koju smo kao djeca tako rado recitirali čim bi pao prvi snijeg.

Zima, zima e pa što je!
                     Zmaj Jova Jovanović

Zima, zima - e, pa što je,
ako je zima, nije lav!
Zima, zima - pa neka je,
ne boji se ko je zdrav!

A što može zima meni,
što mi može, što mi smje?
Neka mi nosić pocrveni,
eto, eto, to je sve!

Hajd napolje momče,
tamo vije krupan snijeg,
već ondje naveo je
čitav bedem, čitav brijeg.

Zima, zima - e, pa što je,
ako je zima, nije lav!
Zima, zima - pa neka je,
ne boji se ko je zdrav!
                       /Sa srpskog preveo Ivan Ročić/