Sadržaj >>> Prethodne najave >>> Stare najave >>> Izdvojeno >>> O nama >>>
Najnovije na blogu
 |
| Izvor neposredno nakon izgradnje |
Komentar gl. urednika /17.06.2012./
Gospodin Juraj Caplić je uložio mnogo truda i vremena uređujući izvor, na čemu mu iskrena čestitka i hvala, i da bi sam sebe nagradio za uloženi trud čini grešku; oduzima stoljetno ime izvora ugrađujući u kamen veliku bakrenu ploču sa ugraviranim natpisom Jucin izvor.
Moja preporuka a i preporuka mnogih mještana s kojima sam razgovarao, da gospodin Caplić zamjeni ploču s novim natpisom: „Izvor Mazalica“ sagradio i okoliš uredio gosp. Juraj Caplić Juc, te stavi datum/nadnevak kada je to učinio. Tom gestom gospod. Caplić ne bi ništa izgubio, a kod Trnavčana stekao bi još veći ugled i poštovanje. Griješiti je ljudski a priznati ispraviti grešku je božanski. dalje>>>
 |
| Uređeni izvor |
Piše Mirko Tot / 16.06.2012./
Vidim na slici mnogo uloženog truda i kreativnosti na tome zdencu našeg mještanina i mojeg velikog rođaka Jure Caplića… Rođo, taj se izvor zove MAZALICA a tvoja djeca i unučad biti će sigurno ponosna na tebe kad zdenac promijeni ime u JUCIN IZVOR. Netko će se valjda sjetiti da je to zdenac kojeg si ti kreirao i zbog sjećanja i zahvalnosti nazvat će ga tvojim nadimkom i objesiti će ploču koja se tu prerano našla. Spomenike i ploče zahvalnosti podižu oni koji nas nadžive. Budi mi pozdravljen… dalje>>>
markuševec.politika.com Pozdrav Domovini (4) Pozdrav rodnome kraju ili pozdrav Domovini
 |
| M. Trnava - Mazalica |
Dragi Branko,
Šumu koju poznajem iz svojeg djetinjstva, gdje sam lovio pastrve, tražio bobice i vrganje i okretao krmenadle na žaru uz hladnu "Žuju", trebala bi prerasti, uz postavljeno novo raspelo, u malo svetište...
Ako moji skromni prilozi na ovom portalu djeluju politički, od toga se ne ograđujem i iza toga stojim. Od urednika ovisi o objavi ili ne. Pokušavam na svoj način opisati viđenje sadašnjosti, koji ne moraju niti mogu biti uvijek identični sa nazorima i shvaćanjima ostalih mojih sugrađana. Baš i u tome je vrijednost dijaloga, a razmjena različitih mišljenja obogaćuje politički život jedne sredine… dalje>>>
markuševec.politika.com
Pozdrav Domovini (3) Osvrt na komentar urednika
Piše Branko Lukačin /13.06.2012./
Hvala na otvorenom odgovoru na moj prilog blogu i opširnom komentaru. Hvala Bogu da postoji i Marija, a i ja ne bježim od pozdrava zdravo, niti od režima u kojem sam odrastao i pohađao školu i crkvu. Želio bih samo ispraviti, da nisam naveo ničije ime, a Mirko piše "pozdrav rodnom kraju", a ne pozdrav Domovini. Mislio sam da ćeš shvatiti da su prvi redovi koje sam napisao bili upućeni uredniku, no ja sam pogriješio jer nisam to naveo.
Markuševec koliko je meni poznato nije bio nikada podijeljen na nacionalnoj osnovi. U Markuševcu je bilo čak i nekoliko nadimaka, kao četnik, ustaša i partizan. Svi su se družili i pili zajedno kod Pipice, Piskača ili Uže... dalje>>>
 |
| Križ Mazalica |
Hvala na otvorenom odgovoru na moj prilog blogu i opširnom komentaru. Hvala Bogu da postoji i Marija, a i ja ne bježim od pozdrava zdravo, niti od režima u kojem sam odrastao i pohađao školu i crkvu. Želio bih samo ispraviti, da nisam naveo ničije ime, a Mirko piše "pozdrav rodnom kraju", a ne pozdrav Domovini. Mislio sam da ćeš shvatiti da su prvi redovi koje sam napisao bili upućeni uredniku, no ja sam pogriješio jer nisam to naveo.
Markuševec koliko je meni poznato nije bio nikada podijeljen na nacionalnoj osnovi. U Markuševcu je bilo čak i nekoliko nadimaka, kao četnik, ustaša i partizan. Svi su se družili i pili zajedno kod Pipice, Piskača ili Uže... dalje>>>
Težački život nekad i danas Krajem 50-tih Markuševčani masovno prionuli gradnji zidanih kuća
 |
| Mladi zidari |
Krajem 50-tih godina počela je izgradnja novih kuća. Drvene kuće izašle su iz mode a većina njih bile su dosta trošne. Ljudi su čeznuli za nečim novim. Kuće su postale pretijesne, ne radi povećanja u obitelji već zbog potrebe i želje za modernizaciju. Počelo je masovna izgradnja, a za to su bili potrebni i majstori. Tehničkih pomagala i građevinskog materijala u to vrijeme nije bilo puno, sve se radilo ručno. Beton se miješao na cesti sa lopatama. Za "sivu ekonomiju" naši mještani nisu znali, pomagali su jedan drugome. Za betoniranje deke sakupila bi se rodbina i prijatelji i udruženim radom prionuli su poslu. Nakon završenog posla nerijetko bi se zapijevalo uz kupicu "pravog" vina i pečenog odojka. dalje>>>
 |
| Zdravo Marijo |
Komentar gl. urednika na post Branka Lukačina: Pozdrav Domovini
Zdravo Branko!
Oba pozdrava, Pozdrav rodnom kraju kako pozdravlja Mirko i Pozdrav domovini kako pozdravljaš ti, za mene su jednako lijepa i vrijedna mada bi netko iz tvoje prve rečenice mogao protumačiti da nešto sa Mirkovim pozdravom nije u redu. Branko, a što kažeš tek na naš lijepi stari pozdrav Zdravo, Zdravo druže, Zdravo drugarice učiteljice … Koliko je prisnosti i ljepote u njemu bilo dok smo tako pozdravljali naše učiteljice i učitelje. Pa zar i najljepša kršćanska molitva, posvećena bogorodici, ne započinje divnim stihom i pozdravom Zdravo Marijo… dalje>>>
 |
| Mazalica 2012. |
Piše Branko Lukacin /11.06.2012./
1. svibanj 2012. godine, u sumi iza Markusevecke Trnave. Neka se pamti Mazalica od tog dana kao sveto mjesto, na jednom obicnom raskrscu triju sumskih puteva, na koje je svatko dobrodosao bez obzira na pripadnost i vjeru. Hvala, nasem zupniku , organizatorima , donatorima i graditeljima , a vi svi koji ovo procitate dodite i sljedece godine na ovo malo sumsko prostenje , a kad vas put ponese do raskrsca, zaustavite se na tren , okrenite se raspelu i izrecite nekoliko rijeci koje su vas ucili vasi roditelji, bake i djedovi: U ime oca , sina i duha svetoga. Amen. dalje>>>
 |
| D.Vuljar i Ž.Hrastinski |
Piše Ljubica Poščić /10.06.2012./
Nakon posvete raspela i Sv. Mise uz dobar gulaš od divljači i domaćih kobasica, čuli su se i razni komentari o raspelu, uglavnom pozitivni. Čujem tako i dvije gospođe u razgovoru: „Joj baš je šteta kaj smo stajale tak daleko otraga pa nisam dobro čula Željkov govor, kaj je rekel, zakej su napravili taj križ baš tu u šumi“.
„Nisam ni ja čula dobro, bumo nekoga pitale“.
Evo drage gospođe za vas a i za ostale koji nisu dobro čuli taj govor Željka Hrastinskog … dalje>>>
 |
| Pjesma i ples |
Piše Ivka Ježić /06.06.2012./
U Hrvatskom domu Markuševec, dana 01.06. 2012. održan je krasni koncert, pod naslovom "Pjesma i ples mladosti Prigorja". Dvorana doma bila je puna posjetitelja. Nastupi naše djece iz vrtića, mladih plesača i svirača, članova HKUD "Prigorec" nagrađivani su ovacijama mnogobrojne publike.
Ovaj koncert je pokazao da nam je stalo i da nam je važno da naša djeca nastave našu tradiciju. Kad zaigraju naš drmeš " Kriči, kriči tiček", rijetko koji mještanin ostane mirno sjediti. Najbolesnije noge zatancaju, a visoki tlak i šećer odu u zaborav… dalje>>>
 |
| Kumrovec 2012. |
Piše Mirko Tot 04.06.2012.
Kruna je novinarstva redakcije Hrvatskog lista. Povod je bio nekoliko tisuća Titovih obožavatelja sakupljenih u Kumrovcu povodom 120 godišnjice njegovog rođenja. Tim naslovom okitila je redakcija Hrvatskog lista nepotpisani članak pozivajući sve koji o Titu misle drukčije da smjesta napuste "Lijepu našu" pretvorivši Lijepu našu u Lijepu Njihovu… dalje>>>
 |
| Kulmerovi dvori |
Izleti u prirodu (6) Od Šestina uz kapelicu Sv.Jakoba na Sljeme
Piše Zvjezdana Šantek /30.5.2012./
Šestine su po narodnoj predaji dobile ime po odlasku na tlaku nekadašnjih seljaka (kmetova) na medvedgradski majur. Svakog šestog dana u tjednu obavezno su morali raditi za vlastelu pa su taj dan nazvali odlazak „na šestinu“. Porezi koje su seljaci morali davati uključivali su desetinu Crkvi, devetinu vlastelinu, seljak je bio dužan plaćati i porez državi koji je mogao biti redovni i izvanredni, a plaćanje se dijelilo na tri vrste davanja: radnu rentu ili tlaku, davanja u naturi i davanja u novcu. U Sv. Šimunu su seljaci bili također obavezni odraditi svoj dio tlake na medvedgradskom majuru; zbog lošeg postupanja sa seljacima odlazak na medvedgradski majur nije bio popularan, ali, nije se mogao izbjeći... dalje>>>
 |
| Mladenci |
Ivkin kutak Od tradicionalne svadbene nošnje do moderne vjenčanice
Piše Ivka Ježić /31.05.2012./
Piše Ivka Ježić /31.05.2012./
Naši roditelji su se ženili u našoj tradicionalnoj Šimunskoj narodnoj nošnji. Dever i posnuš, mladi dečki svati, bili su također u narodnim nošnjama. Svati su imali važnu zadaću; pozivati ljude na svadbu, predvoditi povorku i zabavljati goste. Narodne nošnje bile 60- tih godina dosta tražene na tržištu i dobro su se prodavale. Mnogi pokojnici bili su u narodnim nošnjama sahranjivani, tako da su danas narodne nošnje, moglo bi se reći, postale raritet… dalje>>>
 |
| Vatikan |
Piše Mirko Tot /29.05.2012/
Zavjere i izdaje u Kući Božjoj. Aktualna je stvarnost gdje kamerer/sobar Pape osobno, koji mu svako jutro priprema čaj i pomaže mu kod oblačenja njegovih odora, pokrade Papine tajne papire i pisma velikog brizantskog dometa. Najveći crkveni dostojanstvenici strepe bojeći se objava tih kompromitirajućih sadržaja. Što znači to za Kuću Božju. Ne znači ništa drugo nego da i u Vatikanu ne žive polubogovi kako neki rado zamišljaju, nego ljudi sa manama nas ostalih. Tračevi, podvrgavanja, laži, ljubomora, izdaja. Izdaja je ljudska i Isus je imao svojeg koji ga je izdao… dalje>>>
 |
| Ivka i Katica |
Ivkin kutak Modni razvoj
Piše Ivka Ježić /28.05.2012./
Imala sam na izbor ono na meni, nešto za školu i za "svetek" malo bolje. Kada bi se nešto moralo oprati i posušiti, zamjene nije bilo, čekala sam u "unterici / kombineu". U zimi se grijalo samo u kuhinji tako da se roba mogla sušiti iznad "špareta" na špagi. Takva špaga za sušenje krasila je svaku markuševečku kuhinju. Nadam se da će vas moj mali "Modni razvoj" na trenutak vratiti u djetinstvo. Sa smješkom na licu mnogi će se sjetiti osobne garderobe… dalje>>>
 |
| Oglas |
Piše Mirko Tot /25.05.2012./
Gospodin Borić naveo je neostvarive apetite ugošćenih nacionalističkih stranaka. Mađarskim nacionalistima bi odgovaralo naše Međimurje,Talijanima bi dobro došlo Primorje i Istra, Makedonci bi progutali cijelu Grčku. I tako redom, a zaboravivši pritom spomenuti crtu - vodilicu HČSP. Slavljenje rođendana i smrti svojih idola, ne mislim pritom na Starčevića, granice do Drine, gradnju bolnice za "liječenje" homoseksualaca, nijekanje ustaških zloćina, javna tvrdnja gospodina Miljka da je Jasenovac bio samo radni logor, a vrhunac svega "Za dom spremni"… dalje>>>
 |
| Jesam li tu ja? |
Piše Ivka Ježić /24.05.2012./
Kada pišemo o našim mještanima, ne smijemo nikako zapostaviti naše švelje, šnajderice ili krojačice. Jedna od vrsnih i spretnih šnajderica bila je Ljubica rođ. Lidej, sestra od gosp. Rudolfa Lideja. Donijele bi joj materijal i nacrt iz Burde i po njemu bi nam sašila kostim sa podstavom ili bez, haljinu, šos, fertun, čak i donji veš, po želji sve. U to vrijeme konfekcijske robe bilo je vrlo malo, a bila je i jako skupa. Tkanine/štofovi bili su dostupni svakome, a gosp. Ljubica sašila bi to po mjeri i po vlastitoj kreaciji. Najviše posla imala je pred Uskrs, Trojake, ili sl. tako da smo joj morale na vrijeme donijeti materijal. dalje>>>
 |
| Stjepan Ročić Roko |
Piše Ivan Ročić /21.05.2012./
Štovani čitatelji, svojevremeno sam obećao da ću nastaviti pisati serijal o znamenitim Ročićima iz dalje i bliže prošlosti. Svi Ročići o kojima sam pisao i o kojima ću pisati su starinom iz župe Sv. Šimuna i Jude Tadeja. Prva dva priloga govorila su o biciklističkoj legendi Vidu Ročiću (1929. - 1955.). Potom sam pisao o trima svećenicima iz loze Ročića: o dobrotvoru i meceni svećeniku Ignaciju Ročiću (1783. – 1854.), o župniku župe Sv. Šimuna i Jude Tadeja Mirku Ročiću (1904. – 1965.) te o svećeniku Josipu Ročiću (1884. – 1940.). Nakon toga slijedili su prilozi posvećeni učitelju i prosvjetitelju Franji Ročiću (1878. – 1957.) te najpoznatijem markuševečkom privredniku prošlog stoljeća Vidu Ročiću Prkusu (1930. – 2011.). Današnji prilog govori o Stjepanu Ročiću Roki (1930-2011.) vrsnom majstoru narodnih rukotvorina. O mnogim drugim Ročićima pisati ću idućih dana. Molim vrijedne čitatelje i suradnike bloga da pošalju priloge o vrijednim mještanima iz vlastitog okruženja. Lijepi pozdrav, IR dalje>>>
 |
| Perunka /iris/ |
Piše Zvjezdana Šantek /19.05.2012./
Svibanj je mjesec perunika. U Hrvatskoj, ova skromna biljka prekrasnog cvijeta, na nekim lokalitetima raste samoniklo. Pojedine vrste su endemi( zaštićene) što znači da rastu samo na tom i niti na jednom drugom staništu. Ukoliko perunikama pružimo samo malo pažnje i njege, vraćaju višestruko svojom ljepotom. Ako u svom vrtu imate peruniku koju želite pokazati, pošaljite sliku na naš blog ili e-mailom pošaljite sliku bilo koje Vama drage biljke . Uživajte u cvijeću i prirodi! dalje>>>
 |
| 4A-razred, 1960. |
Piše Zvonko Šimunjak /16.05.2012./
OŠ-Markuševec, lipanj 1960., 1949 godište, 4A-razred, kraj školske godine
Čuče: Franjo Vidović, Stjepan Pilatuš, Stjepan Budek
Stoje: Vid Jordanić, Josip Vidović, Branko Kota i Zvonko Šimunjak.
Interesantan je položaj Brankove i moje lijeve ruke. Godinu dana prije bili smo na firmi I dobili smo od naših kumova ručne satove na poklon. Imati u to vrijeme ručni sat je bilo kao da danas imaš “iPhone” sa 32 GB. dalje>>>
Portreti naših mještana - naši suvremenici R. Lidej
Suveniri s UniverzijadePiše Ivka Ježić /15.05.2012./
Mali prilog iz moje zbirke suvenira za post gospodina Rudolfa Lideja koordinatora na Univerzijadi 1987. godine.
Ja i moj suprug bili smo prisutni tom događaju, bilo je krasno.
Lijepi pozdrav, Ivka Ježić
dalje>>>
Svetošimunski narodni običaji Starinski običaj, čuvanje pokojnikaPiše Ivka Ježić /14.05.2012./
U jednom od mojih priloga „ Priče ispod Medvednice“ pisala sam o našem mrtvozorniku Đuri Lideju - Piceku. Priča time nije završena, jer nakon što bi Đuro izdao potvrdu o smrti na scenu bi stupli naši stari šimunski običaji.
Osnovnije stvari koje su morale biti učinjene odmah nakon nastupa smrti:
1. Upaliti svijeću, kako bi duša imala svijetlost na putu.
2. Otvoriti prozore da duša može izaći.
3. Zrcala, okrenuti ili pokriti da se duša ne bi ogledala i vratila.
4. Zaustaviti uru, jer njegova je ura došla.
5. Postaviti posudu sa Svetom vodom i grančicom … dalje>>>
 |
| Rudolf Lidej |
Piše Ivan Ročić /13.05.2012./
Izuzetna mi je čast predstaviti još jednog Markuševčana u rubrici naši suvremenici, izuzetnog čovjeka i informatičara. Rudolf Lidej rođen je u Dešćevcu 02.02.1948. godine. Kao dječak pokazivao je izuzetnu zainteresiranost za nauku i tehniku. Stoga po završetku Osnovne škole u Markuševcu upisuje srednju Politehničku školu Rade Končar, te kao diplomirani strojarski tehničar odmah je dobio posao tehnologa u istoimenom poduzeću, gdje ostaje sve do 1971. kada je krenula opća kompjuterizacija. Nastavljajući se školovati uz rad promijenio je nekoliko poduzeća (Jugomontaža, Metaliakomerc, Monter, Montmontaža). Godinu 1971. obilježava prodor uvođenja kompjutera u velike privredne sustave… dalje>>>
 |
| Zvjezdana Šantek |
Piše Zvjezdana Šantek /12.05.2012./ Kalendarski gledano, još je malo prerano za vrganje ali jedna šumska vijest stigla je i do nas. Pronio se naime glas, da je negdje u šumi nedaleko Gorščice izrastao i ubran jedan vrganj. Prvi! Takve vijesti ovdje putuju brzinom munje, svi žele biti među prvima koji su ubrali barem jedan primjerak, pa tako i mi krećemo smjesta tragom ove „glasine“ na Gorščicu. Nije to zbog jela, to mogu razumjeti samo oni koji nose virus „ gljivarske groznice“ Što se gljiva tiče, danas smo vidjeli samo Judino uho. Judino uho najčešće raste na stablu bazge, na ogoljelom dijelu stabla, a ljekovita je kod određenih tegoba. Bez obzira na sve, šetnja i hodanje u prirodi uz traganje za gljivama i samoniklim biljem je dobra za zdravlje jer sam boravak na zraku i suncu koristi organizmu. Stara latinska poslovica kaže: „Liječnik liječi- priroda ozdravljuje“ dalje>>>
 |
| Rubec, Prigorje |
Piše Zvonko Šimunjak /11.05.2012./
Čitam dalje da sad Markuševec više nije selo neg je postal kvart; pa po logici niste više seljaki nek kvartovčani. Kaj to nije napredak? Mojsti je, ali si za to nemrete niš kupit, a seljak je navek imal vu vrtu kakvog peršina, paradajz, vugurek, bažuljeka, a po dvorišču su trčale i kljuvale kokuši kaj su nesle jajca, a kad je kokoš prestala nesti si joj na drvocepu sa sekirom glavu odčvrknul. Bilo je masne juhe i kuhane kuretine kaj se sa hrenom dalo dobro pojesti. Kokuši su žilave pak je neka znala i bez glave po drvocepu trčati. Od tud vam je i ona izrečica „Se munjaš kak kokuš bez glave“. Kad je moja Slavonka znala kokoš za ručak spremati sam ju pital: „Kaj, bu danas kuretine?“ Me samo pogledala, onak ispod oka.Dou zna na kaj je ona mislila, a Vi sigurno znate, ak ste z Prigorja, na kaj sam ja mislil... dalje>>>>
 |
| Čestitka |
Piše Ivka Ježić /07.05.2012./
Internacionalni Dan žena (8. mart) slavili smo ujedno i kao Majčin dan. Mijenjale su se države i zakoni, ali majčinske dužnosti ostale su na svim kontinentima iste. Majčinska ljubav i briga ne bira datume, ona je tu svakim danom. Majka priroda podarila je nama ženama tu zadaću. Treba li se još nešto reći, ako se kaže? Majka je! Draga djeco i muževi, sjetite se majke, obradujte je s pušlekom cvijeća ili nečim lijepim. dalje>>>
Svim majkama svijeta sretan Majčin dan / Od srca Ivka Ježić i urednik bloga
 |
| Večernji naslovnica |
Piše Mirko Tot /06.05.2012./
Nemirnog sam duha i svakidašnjica kao i ono što se oko mene zbiva ne ostavljaju me ravnodušnim. Da bi si dao malo oduška duši, sjednem, tipkam i "gunđam". Čitam na ovim stranicama pohvalne članke i nastojanja da se nešto ispravi i dovede u red, naše marljive Ivke, naviknutu dugačkim boravkom u sredini u kojoj se glas malog čovjeka dalje čuje nego kod nas. Pokazati prstom na loše stvari i uzročnika za to, morala bi biti dužnost svakog svjesnog građanina, jer stvari se ne mijenjaju same od sebe. Trznem se i ja i pošaljem pokoji članak listu kojega čitam već 50 godina... dalje>>>
 |
| Lokomotiva Pionirac |
Piše Goran Ilenić /05.05.2012./
Postovani, jedna mala obavijest. Izložba "Što je za vas Dubrava" otvara svoja vrata u muzeju grada Zagreba 14.05.2012. u 19h i traje do 02.09.2012. u sklopu koje je i naša maketa Pionirske zeljeznice. Isto tako u sklopu izložbe biti ce organizirane radionice izrade makete jednom tjedno (srijeda), kroz cijeli period izlaganja. LP, Gordan
 |
| Mazalica 1.5.2012. |
Piše Zvjezdana Šantek /03.05.2012./
Poziv vjernicima na posvećenje križa na Mazalici naišao je na više nego dobar odaziv. Izgleda da su se i sami organizatori iznenadili ovako velikom broju ljudi koji su se uputili na Sv. Misu koja se održala na raskršću puteva kod Mazalice. Lovačko društvo i članovi HSP-a su pripremili hranu i piće koje su besplatno dijelili, ali s obzirom na tako veliki broj posjetitelja ne znam da li je bilo dovoljno za sve koji su htjeli malo prezalogajiti.Bilo je tu mnogo stanovnika župe Sv.Šimun i Juda Tadej, te prijatelja iz drugih župa i grada... dalje>>>
 |
| Markuševec |
Piše Ivka Ježić /27.04.2012./
Ne mogu vjerovati svojim očima da je to stvarnost. Nazvala sam Markuševec u nekoliko priloga " Napušteno dvorište o kojemu se nitko ne brine". Zato sam odlučila obratiti se našem zastupniku gospodinu Topolovcu. Nakon nekoliko telefonskih poziva i mailova uspjela sa se sa njim sastati u njegovim uredskim prostorijama u Ilici 25. (04.04. 2012.) Razgovor koji je započeo "ukočeno" razvio se u jedan normalan, čak ugodan razgovor. Upoznala sam ga sa osobnih prigovorima i mnogih mještana sa kojima sam ja razgovarala… dalje>>>
Izvan okvira, društveno-političke teme na drugačiji način (2) Sumnjivo bogatstvo Piše Mirko Tot /25.04.2012./
Uložiti ili podići u banci basnoslovnu gotovinu a da pritom nitko ne postavi pitanje od koga je to i kome je to namijenjeno, kupiti nekretnine ne ispitanim i dokazanim porijeklom sredstava, nezamislivo je u državi iz koje se javljam. Ovdje bi pregorjeli svi mogući " kompjutorski osigurači" dok se ne ustanovi odakle toj osobi toliki imetak. Građanska lojalnost i pošteno ponašanje spram države stječe se tek kada nam i sami političari dokažu da je to isplativo, u protivnom, građani postaju šakali i nemilosrdno pomažu da kola putuju nizbrdo grabeći i varajući sve oko sebe… dalje>>>
 |
| Đurđice |
Piše Ivka Ježić /23.04.2012./
Kako smo mi slavili Jurjevo u našem Markuševcu?
Mi djeca sakupljali smo cijeli dan granje i šiblje na jedan hrpu. Svako selo imalo je za to određeno mjesto. Moralo se je biti na brijegu da se daleko vidi. Kada je pao mrak, zapalili smo krijes, skakali smo oko njega pjevali i plesali. Nije to bilo samo za djecu, tu su se okupili i mještani pa se uz pjesmu i po koju kupicu vina slavilo do kasno u noć. Skakali smo preko krijesa, uz podršku i pljesak prisutnih, natjecali smo se tko će dalje, bili smo sretni i zadovoljni. Uspješni skok preko krijesa značilo je novu ljubav, dobru ljetinu, puno zdrave živadi i dobru ženidbu. Ukratko: Ispunjenje svih želja… dalje>>>
 |
| Oslikano jaje |
Piše Lidija Kralj /20.04.2012./
Oslikano jaje,
Križni put kroz Markuševec i
apostoli u Velikom tjednu u crkvi Sv. Šimuna.
Fotografije snimila Lidija Kralj fotografkinja iz Markuševca.
Poštovani, šaljem vam fotografije sa malim zakašnjenjem.
Uskrsno jaje u dvorištu crkve Sv. Šimuna, oslikao je naš mještanin gospodin Vid Sitar.
Pozdrav do sljedećeg javljanja, Lidija Kralj dalje>>>
Susret s prošlošću (2)
Piše Zvonko Šimunjak /20.04.2012./
Zvonko Šimunjak nam donosi dva nova priloga.
1/ autorski prilog „Tajna jedne dopisnice iz 1920 godine (4)“ s podnaslovom „Ime naše narodne nošnje“. Tu je priložena i pjesma Veljka Rabačevića iz 1862. godine „Remetska Gospa“ koja nam govori kako je to bilo u Remetama za vrijeme proštenja.
2/ te članak Zvonimira Milčeca skinut s portala „Zagreb on line“ pod naslovom „Barbierija pozivam u Markuševec na šindle“ dalje>>>>
Hodočašća pričesti i krizme Posveta novoizgrađenog raspela Piše Branko Lukačin /19.04.2012./
Dragi župljani Sv. Šimuna, lovci , planinari , svi prijatelji i čuvari prirode.
Obavještavam Vas, da ovim putem odamo poštovanje svima koji su proveli u djelo, nešto što u današnjici čini malo tko, kad politika okreće narod od boga i crkve, da će župnik prečasni Zlatko Golubić, 1. svibnja 2012, u Markuševečkoj Trnavi, na Mazalici, služiti Sv. Misu u 11,00 sati i posvetiti novoizgrađeno raspelo. Dođite u što većem broju , pridružite se pomoliti bogu i uživati u blagodatima naše prirode... dalje >>>
Stjepan Horvatić - Povijesna šetnja Podsljemenom
Vrijedna okamina paprati ili neke koprive pronađena na Medvednici
Piše Ivan Ročić /15.04.2012./
Na Uskršnji ponedjeljak 2012. profesor Stjepan Horvatić, a ne akademik Stjepan Horvatičić kako je pisalo u Večernjem listu, na našoj Medvednici pronašao veliki dobro sačuvani trupac okamenjene paprati ili nekakve koprive. Po ocjeni nalaznika okamina je jedinstvena i vrlo vrijedna, jer je prema profesorovoj slobodnoj procjeni stara 5-1OO miliona godina... dalje>>>
Izleti u prirodu (6) Blagodati proljeća
Piše Zvjezdana Šantek /14. 04.2012./
Lijep, mada prohladan proljetni dan nakon blagdana treba iskoristiti za boravak u prirodi. Proljeće je donijelo osim topline i vedrog plavog neba zdrave samonikle biljke koje možemo brati i pripremati na razne načine, a korisne su za čišćenje i detoksikaciju organizma. U tu grupu biljaka spada medvjeđi luk- srijemuš, za koji kažu da je koristan za mnoge tegobe i bolesti; pomaže kod visokog krvnog tlaka, koristan je kod reume i gihta, liječi i smiruje kašalj i grlobolju, regulira probavu,sok ili tinktura od medvjeđeg luka pomaže kod dermatitisa i lišajeva… dalje>>>
Susret s prošlošću (2) Tajna jedne dopisnice iz 1920 godine (3)
Piše Zvonko Šimunjak /13.04.2012./
Kada čovjek pogleda bolje prednju stranu dopisnice vidi u donjem desnom uglu prepoznatljiv potpis umjetnika i ispod njegovog potpisa rukom upisana primjedba, podsjetnik ili naziv slike „Sv. Šimun“. Sveti Šimun je ime naše župe i u govornoj upotrebi naziv našeg mjesta. Markuševec ili Markuševac bio je službeni katastarski naziv. „Markuševčan“ kao ime stanovnika Markuševca nije bilo u upotrebi. Stanovnici Markuševca su bili Šimunčani, a onisu se medju sobno dijelili prema kraju odnosno zaselku u kojem su živjeli: Štefanovčani, Brežovani, Utovčani, Jarčani, Vidovčani i Trnovčani... dalje>>>>
Uskrsna čestitka gl. urednika
Draga Ljubice, draga Zvjezdana, draga Ivka …
Dragi Zvonko, Franjo, Darko, Marijane, Stjepane, Ivane …
Dragi suradnici i čitatelji
Nije Uskrs isprazna čestitka, nije Uskrs ni šunka ni kavijar na gospodskom stolu. Ne čine Uskrs ni visoki državni dužnosnici, mahom sve lopov do lopova, što se zajedno sa novokomponiranim tajkunima i kvazi poduzetnicima tiskaju u prvom redu pred crkvenim oltarom.
Uskrs je vjera u radost rađanja novog pravednijeg i sretnijeg života. Uskrs je suosjećanje, pomoć i briga za siromašne, ponižene, nemoćne, bolesne, i nezaposlene koje je ovaj neoliberalni kapitalistički poredak do bola ponizio i upropastio.
Neka nam radost Uskrsnuća ozari srca, a ime i nauk Isusa Krista bude putokaz u sretniji i pravedniji svijet!
Sretan Vam Uskrs! I. Ročić, gl. urednik
SRETAN
I
BLAGOSLOVLJEN
USKRS
od
obitelji
Kravaršćan !!
:)
Sretan Uskrs
uredniku, suradnicima i čitateljima,
te još mnogo lijepih sadržaja na blogu
želi
Stjepan Horvatić s obitelji.
Sretan Uskrs
Piše Zvjezdana Šantek /07.04.2012./
Svim posjetiteljima bloga,
uredniku i suradnicima,
planinarima i šetačima
te svim dobrim ljudima ma gdje oni bili!
Ivan i Zvjezdana Šantek
Piše Ivan Ročić /15.04.2012./
Na Uskršnji ponedjeljak 2012. profesor Stjepan Horvatić, a ne akademik Stjepan Horvatičić kako je pisalo u Večernjem listu, na našoj Medvednici pronašao veliki dobro sačuvani trupac okamenjene paprati ili nekakve koprive. Po ocjeni nalaznika okamina je jedinstvena i vrlo vrijedna, jer je prema profesorovoj slobodnoj procjeni stara 5-1OO miliona godina... dalje>>>
Izleti u prirodu (6) Blagodati proljećaPiše Zvjezdana Šantek /14. 04.2012./
Lijep, mada prohladan proljetni dan nakon blagdana treba iskoristiti za boravak u prirodi. Proljeće je donijelo osim topline i vedrog plavog neba zdrave samonikle biljke koje možemo brati i pripremati na razne načine, a korisne su za čišćenje i detoksikaciju organizma. U tu grupu biljaka spada medvjeđi luk- srijemuš, za koji kažu da je koristan za mnoge tegobe i bolesti; pomaže kod visokog krvnog tlaka, koristan je kod reume i gihta, liječi i smiruje kašalj i grlobolju, regulira probavu,sok ili tinktura od medvjeđeg luka pomaže kod dermatitisa i lišajeva… dalje>>>
Susret s prošlošću (2) Tajna jedne dopisnice iz 1920 godine (3) Piše Zvonko Šimunjak /13.04.2012./
Kada čovjek pogleda bolje prednju stranu dopisnice vidi u donjem desnom uglu prepoznatljiv potpis umjetnika i ispod njegovog potpisa rukom upisana primjedba, podsjetnik ili naziv slike „Sv. Šimun“. Sveti Šimun je ime naše župe i u govornoj upotrebi naziv našeg mjesta. Markuševec ili Markuševac bio je službeni katastarski naziv. „Markuševčan“ kao ime stanovnika Markuševca nije bilo u upotrebi. Stanovnici Markuševca su bili Šimunčani, a onisu se medju sobno dijelili prema kraju odnosno zaselku u kojem su živjeli: Štefanovčani, Brežovani, Utovčani, Jarčani, Vidovčani i Trnovčani... dalje>>>>
Uskrsna čestitka gl. urednika
Draga Ljubice, draga Zvjezdana, draga Ivka …
Dragi Zvonko, Franjo, Darko, Marijane, Stjepane, Ivane …
Dragi suradnici i čitatelji
Nije Uskrs isprazna čestitka, nije Uskrs ni šunka ni kavijar na gospodskom stolu. Ne čine Uskrs ni visoki državni dužnosnici, mahom sve lopov do lopova, što se zajedno sa novokomponiranim tajkunima i kvazi poduzetnicima tiskaju u prvom redu pred crkvenim oltarom.
Uskrs je vjera u radost rađanja novog pravednijeg i sretnijeg života. Uskrs je suosjećanje, pomoć i briga za siromašne, ponižene, nemoćne, bolesne, i nezaposlene koje je ovaj neoliberalni kapitalistički poredak do bola ponizio i upropastio.
Neka nam radost Uskrsnuća ozari srca, a ime i nauk Isusa Krista bude putokaz u sretniji i pravedniji svijet!
Sretan Vam Uskrs! I. Ročić, gl. urednik
SRETAN
I
BLAGOSLOVLJEN
USKRS
od
obitelji
Kravaršćan !!
:)
Sretan Uskrsuredniku, suradnicima i čitateljima,
te još mnogo lijepih sadržaja na blogu
želi
Stjepan Horvatić s obitelji.
Sretan UskrsPiše Zvjezdana Šantek /07.04.2012./
Svim posjetiteljima bloga,
uredniku i suradnicima,
planinarima i šetačima
te svim dobrim ljudima ma gdje oni bili!
Ivan i Zvjezdana Šantek
Uskrsna čestitika i Ferovec Piše Ivka Ježić /05.04.2012./
Vjernim čitateljima Markuševec- bloga, marljivim suradnicima i svim mještanima Sv. Šimuna, od srca želimo sretan Uskrs, puno zdravlja i osobnog zadovoljstva. Nadam se da ćete naći puno pisanica, te da ćete Uskrsa proslaviti u duhu našeg Sv. Šimunskog običaja. Kako su naši stari znali reći da „Prije nek selo propadne nego šega / običaji“. Ujedno bih htjela pohvaliti vrijedne dečke. Nadam se da će biti svečano otvorenje "Stadiona NK Ferovec". Fešta ne smije izostati. Sanduk Žuje doniramo ja i moj suprug.
Susret s prošlošću (2) Ferovec, sjećanje na MiruPiše Zvonko Šimunjak /04.04.2012./
Bila je blondinka, plavih očiju, visoka i meni užasno simpatična. Kad smo poslije igre sjedili i odmarali se, sjedila je uz mene. Ostali smo sjedit i onda kada su drugi nastavili sa igrom. Imali smo o čemu razgovarati, jer je i ona puno čitala, a čudila se da je jedan seljačić isto načitan. Nije to tako rekla, ali smo znali da nas gradska djeca smatraju glupim kumekima. Bila je muzikalna. Svirala je harmoniku, a znali smo zapjevati u duetu našu omiljenu pjesmu od Ljiljane Petrović „Mjeseče srebrni“... dalje>>>>
Hodočašća, pričesti i krizme Surađujte na web-stranici župe Markuševec Piše urednik portala župe Markuševec /02.04.2012./
Obraćam se ljudima koji pišu u rubrici "Hodočašća pričesti i krizme". U toj rubrici se može naći dosta dobrih stvari vezano uz našu župu. Moram istaknuti da mi je izuzetno žao što se nitko od tih ljudi nije javio i ponudio kakav tekst da ga stavim na našu web-stranicu župe, a dobro bi došao kao nadopuna već postojećim sadržajima na stranici. Dragi Markuševčani, ovo pismo upućujem kao apel i poticaj de se uključite u rad naše župne web-stranice. Za detaljne informacije obratite mi se na e-mail adresu, koju će te naći na web-stranici župe.
Sretan Uskrs svima želi webmaster stranice www.zupa-markusevec.net dalje >>>
Svakodnevnica (4) Obnavlja se zaboravljeno okupljalište Ferovec
Piše Vedran Subotić /02.04.2012./
Evo jedan zanimljivi blog koji je u začetku i koji je prvenstveno napravljen zbog uređenja Ferovca i vraćanje ljudi na to nekad najposjećenije mjesto koje je ostalo zaboravljeno Mi nismo ostali samo na pričanju i pustim željama, već smo se prihvatili pravoga posla da u konačnici možemo opet zaigrati nogomet na Ferovcu, svi se skupa družiti i uživati u prirodi!! Zato bih vas zamolio da preko vašeg bloga objavite link! http://www.ferovec.blog.hr/ dalje>>>
Svakodnevnica (4) Obnavlja se zaboravljeno okupljalište FerovecPiše Vedran Subotić /02.04.2012./
Evo jedan zanimljivi blog koji je u začetku i koji je prvenstveno napravljen zbog uređenja Ferovca i vraćanje ljudi na to nekad najposjećenije mjesto koje je ostalo zaboravljeno Mi nismo ostali samo na pričanju i pustim željama, već smo se prihvatili pravoga posla da u konačnici možemo opet zaigrati nogomet na Ferovcu, svi se skupa družiti i uživati u prirodi!! Zato bih vas zamolio da preko vašeg bloga objavite link! http://www.ferovec.blog.hr/ dalje>>>
Svakodnevnica (4) Pružimo ruke jedni drugimaPiše Ivka Ježić /31.03.2012./
Vrijeme odmiće užasno brzo, ja starim (mi starimo) a da nisam upoznala svoju njabližu rodbinu odlučila sa na ovaj način pokušati sakupiti barem nas nekoliko da se upoznamo. Nadam se da će se svi odazvati mojem pozivu. Preskočite preko svoje sjene ako treba, dajte si srcu "ruk" dođite i vidjeti ćete - isplatilo se.Dragi mještani, družite se, usudite se prići jedan drugome, pružiti ruku. Uživajte! dalje>>>
 |
| Novčanica iz 1919. |
Piše Zvonko Šimunjak /30.03.2012./
Drugi dio: Neposredno nakon 1. sv. rata.
Vraćam se ponovo meni dragoj dopisnici. U prvom djelu pozabavio sam se pisanim sadržajem dopisnice koja je, pretpostavljam, kao „Beipack-Grusskarte” bila priložena u nekom paketu. Da je slana kao “Grusskarte” razglednica bila bi na njoj adresa sa poštanskom markom Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, što nije slučaj. Dakle, pretpostavljam, bio je paket i pitam se: “Što se u ono vrijeme moglo slati iz male Hrvatske, ali kulturnog i prilično bogatog Zagreba u veliku Njemačku; hrana, živežne namirnice svih vrsta?”… dalje>>>>
 |
| Martin Luther |
Piše Mirko Tot /27.03.2012./
Kada je početkom XVI. stoljeća rimski papa Leon zaželio sagraditi crkvu " kakovu svijet još nije vidio" a u blagajni nije bilo dovoljno novaca, došao je na profinjenu zamisao. U narod je poslao "dušobrižnike" koji su stanovništvu objašnjavali kako će, ako kupe i pošteno plate OPROST biti oslobođeni svih grijeha i vatre pakla. Posao je cvao i nitko nije završio u vatri pakla, valjda još i do danas, i crkva je izgrađena. Takvom nekršćanskom poslu usprotivio se njemački redovnik i profesor teologije Martin Luther… dalje>>>
 |
| Zvonik kapelice u Sitarima |
Piše Ljubica Poščić /25.03.2012./
Ideja o Križnom putu potekla je od planinara Jure Pilatuš (Kranjcov) i predsjednika HPD „Sveti Šimun“ Nenada Sitar, koji mi je i ovaj put poslao – letak – kako je nazvao poziv na Križni put i planom postaja a njih predstavljaju kapelice i križevi u Župi Svetog Šimuna i Jude Tadeja. Sigurno će se opet okupiti mnoštvo planinara ali i drugih vjernih župljana na tom putu, a oni slabijeg zdravlja vjerno će ih dočekivati i zajedno moliti na postojama kao što je to bilo i protekle dvije godine... dalje >>>
Zvjezdana Šantek-Izleti u prirodu (6) Od Trnave kroz Vidovec preko Stražnjeca do Rumleca Piše Zvjezdana Šantek /24.03.2012./
Naš današnji put vodi kroz Vidovec; Kovačiće, Komušare, Jambrešiće i dalje sve do brane na potoku, te desno prema uzvisini na kojoj stoji veliki bijeli križ. Nastavlja se na stazu 27. prema Mariji Snježnoj. Najprije idemo na vrh Stražnjec, ispod kojeg se na istočnoj strani nalazi zavjetna kapelica Majke Božje Snježne (Marija Snježna). S vrha „Stražnjec“ (628m) pruža se lijep pogled prema gradu, kao i na zapad prema Oštrecu i Gorščici,no izmaglica malo kvari dojam.Zapadna strana Stražnjeca je vrlo strma, a kamenita staza je slična stazi 56 (Pečovje i Oštrec)... dalje>>>
 |
| Škola, snimka iz 1932.g. |
Piše Ivan Ročić /19.03.2012./
Arhivsku građu prikupio Stjepan Horvatić, prof.
Kako se je gradila i zašto je gradnja škole u Bidrovcu trajala punih 7 godina od 1906. do 1913. saznati ćete u prvom dijelu priloga. Drugi dio priloga donosi godišnjak (ljetopis) prve školske godine 1913/14. i potpise članova školskog odbora koji su prisustvovali javnom ispitu (inspekciji) u školi 27. lipnja 1914. Oba izvještaja za školsku kraljevsku upravu u Zagrebu napisala je prva učiteljica pučke škole u Bidrovcu gospođa Ivka Denk udana Bogdanović. U trećem dijelu priloga priložene su fotografije Bidrovečke škole snimljene u davna vremena… dalje>>>
Priče ispod Medvednice Lonce, ranjgle krpamo, kišobrane popravljamooo! Piše Ivka Ježić /18.03.2012./
Žene, lonce, ranjgle krpamo, kišobrane popravljamooo!
Poziv kojega su naše mame željno očekivale, jer je trebalo zakrpati lonac ili ranjglu koji su procurili. Aluminijsko ili emajlirano suđe koje smo tada koristili nije bilo otporno na udarce. Skrhalo bi se i tu bi brzo procurilo. Snađi se, i tako su se naše mame snalazile, zakrpale su rupu komadićem krpe i namazale je sa malo navlaženim brašnom, to se na šporetu zapeklo i držalo dok nije došao Štef - špengler. Štef je dolazio svojom pokretnom radionicom, na leđima je nosio nešto slično ormaru. U tome ormaru imao je rezervne dijelove i alat. Stručno je on našim domaćicama zakrpao ili zalotao rupe na loncima. Kišobranima bi izmijenio potrganu žicu ili popravio neki drugi kvar... dalje>>>
 |
| Karla kao strašilo |
Piše Zvonko Šimunjak /17.03.2012./
Nije to da su djeca samo stavila maske na lice i obukla se u nekakve "dronjke" pak da budu mačkari, ne ona su glumila svoje likove pred foto aparatom. Ta gluma je za mene bila tolko uvjerljiva da sam odlučio nagraditi dva najljepša i najbolja mačkara. Zbog toga sam sazvao juri u sastavu moje supruge Višnje, kćerke Regine i zeta Thomasa. Nagrade su knjige (svakoj jedna) "Čudnovate zgode šegerta Hlapića" i "Vlak u snijegu", a osvojile su ih: Antonija kao Pippi Duga Čarapa i Karla kao strašilo. Juri je mišljenja da: Interpretacija lika maske kod Antonije i Karle otkriva njihov glumački talent kojim one uvjere promatrača u postojanost imaginalnih likova… dalje>>>
Zvonko Šimunjak - Susret s prošlošću (2) Tajna jedne dopisnice iz 1920. godine Piše Zvonko Šimunjak /16.03.2012./
Ja pak nemerem za sebe reč da sam skupljač starina, da mi je to Hobby, strast ili preokupacija, ali navek me veseli ak uspem nekaj nači kaj se uklapa u moj životni ambiente, mješavinu moderne i klasike. Prije par dan na jenom takvom sajmu, „Antikmarktu“, u Mülheimuan der Ruhr, prilikom listanja po albumu sa starim razglednicima, naletim na jenu dopisnicu iz 1920 godine. Sad si morete zamislit kak mi je bilo kad sam videl kaj je to na njoj narisano; Dvoje djece, več su male starejši, sediju na klupi, kakva je bila u svakom našem dvorišču ili na drvocepu, sklepana od sirovih plajnki. Dečec i deklica, oblečeni u našu narudnu nošnju igraju se z kamenčićima… dalje>>>>
Piše Ivka Ježić /11.03.2012./
Josip Hadžić - Jole je autor više od stotinu slikarskih radova, našoj javnosti malo poznati. Kako sam već i napisala u jednom od mojih priloga, u Markuševcu ima puno raznih talenata koji čekaju da budu otkriveni. Kako sam kaže, slika od kad zna za sebe, a prvi je rad napravio još davnih šezdesetih, kao "dečec u pubertetu", ukravši mami plahtu od konoplje i na njoj temperama naslikao akt iz mašte. Njegov talent za slikarstvo otkrio je u osnovnoj školi njegov profesor likovnog odgoja. Pokazao mu je nekoliko slikarskih tehnika koje još i danas primjenjuje... dalje>>>
Priče ispod Medvednice Naši potoci
Piše Ivka Ježić /08.03.2012./
Mi od Hadžića, Fuljatka, Lideja prali smo u potoku kod Tota i u Potočecu ispod Lideja a i kod Petara. Kod Petara je bio izvor i dvije velike "kopanje". Iz jedne smo napajali krave a u drugoj se pralo rublje. Tu je često ljeti manjkalo vode a Totov potok bio je uvijek pun bistre vode, čak do koljena. Prati u njemu bio je užitak. Stajale smo u vodi i na drvenom koritu "tukle" smo veš ili vieš. Bilo je tu uvijek nekoliko pralja tako da se tu pričalo, tračalo i bilo je zabavno. Doma se je veš iskuhal u loncu, naruljil na rifljači a u potoku se je samo ispiral. Deterđenata za pranje nije bilo tako da je moja mama kuhala svinjske kosti u laugštajnu i radila sapun. Prvi prašak za rublje bio je " Plavi radion", senzacija i olakšanje. dalje>>>
Svakodnevnica (4) Ljudski organi
Piše Mirko Tot /05.03.2012./
Pokloniti nakon smrti ostale zdrave organe, odluka je koja se ne donosi samo nakon jedne prospavane noći, makar je to skoro najveći oblik ljudske humanosti i solidarnosti. Zakonski propisi, religije i pojedinačno tumačenje pijeteta, odnosno poštovanja spram umrloj voljenoj osobi, razlozi su kojom se mora konfrontirati rodbina pokojnika. Zakapanjem ili spaljivanjem još zdravih ljudskih organa a koji bi eventualno mogli spasiti život nekome drugom ... dalje>>>
Šetamo i snimamo šumom
Dašak proljeća na Gorščici, Pečovju i Oštrecu
Snimke napravila Zvjezdana Šantek /04.03.2012./
Josip Hadžić - Jole je autor više od stotinu slikarskih radova, našoj javnosti malo poznati. Kako sam već i napisala u jednom od mojih priloga, u Markuševcu ima puno raznih talenata koji čekaju da budu otkriveni. Kako sam kaže, slika od kad zna za sebe, a prvi je rad napravio još davnih šezdesetih, kao "dečec u pubertetu", ukravši mami plahtu od konoplje i na njoj temperama naslikao akt iz mašte. Njegov talent za slikarstvo otkrio je u osnovnoj školi njegov profesor likovnog odgoja. Pokazao mu je nekoliko slikarskih tehnika koje još i danas primjenjuje... dalje>>>
Priče ispod Medvednice Naši potoci Piše Ivka Ježić /08.03.2012./
Mi od Hadžića, Fuljatka, Lideja prali smo u potoku kod Tota i u Potočecu ispod Lideja a i kod Petara. Kod Petara je bio izvor i dvije velike "kopanje". Iz jedne smo napajali krave a u drugoj se pralo rublje. Tu je često ljeti manjkalo vode a Totov potok bio je uvijek pun bistre vode, čak do koljena. Prati u njemu bio je užitak. Stajale smo u vodi i na drvenom koritu "tukle" smo veš ili vieš. Bilo je tu uvijek nekoliko pralja tako da se tu pričalo, tračalo i bilo je zabavno. Doma se je veš iskuhal u loncu, naruljil na rifljači a u potoku se je samo ispiral. Deterđenata za pranje nije bilo tako da je moja mama kuhala svinjske kosti u laugštajnu i radila sapun. Prvi prašak za rublje bio je " Plavi radion", senzacija i olakšanje. dalje>>>
Svakodnevnica (4) Ljudski organi Piše Mirko Tot /05.03.2012./
Pokloniti nakon smrti ostale zdrave organe, odluka je koja se ne donosi samo nakon jedne prospavane noći, makar je to skoro najveći oblik ljudske humanosti i solidarnosti. Zakonski propisi, religije i pojedinačno tumačenje pijeteta, odnosno poštovanja spram umrloj voljenoj osobi, razlozi su kojom se mora konfrontirati rodbina pokojnika. Zakapanjem ili spaljivanjem još zdravih ljudskih organa a koji bi eventualno mogli spasiti život nekome drugom ... dalje>>>
Šetamo i snimamo šumom Dašak proljeća na Gorščici, Pečovju i Oštrecu
Snimke napravila Zvjezdana Šantek /04.03.2012./
Lijepo vrijeme izmamilo je izletnike na istočne obronke Zagrebačke gore. Zvjezdana se oboružana foto aparatom i snimila nekoliko interesantnih fotografija.
Mirko Tot - Moji strastveni hobiji Vrijeme kao faktor Piše Mirko Tot /29.02.2012./
Kada se na zagrebačkom Griču oglasi top točno bi moralo biti 12 sati. Naravno samo u jednome dijelu Evrope. "Vrijeme" kao čimbenik određuje sva zbivanja na našoj planeti i svemiru oko nas. "Vrijeme" u Einsteinovoj teoriji relativnosti presudni je faktor te jednadžbe i temeljna istina fizike. Prastaro računanje vremena počinje u stvari položajem sunca. Jedan puni okretaj Zemlje oko svoje osi zovemo 1 dan odnosno 24 sata. Jedna putanja Zemlje oko Sunca je mjerilo za jednu godinu, odnosno 365 dana... dalje >>>
Hodočašća pričesti i krizme Od propela do kapelice Srca Isusova Arhivsku građu prikupila Ljubica Poščić /25.02.2012./
Glasnik Srca Isusova u rujnu 1908.godine donio je članak o kapelici Srca Isusova u Sitarima, koju su podigli mještani župe Svetog Šimuna i Jude Tadeja, uz pomoć štovatelja Srca Isusova iz Zagreba. Original članak koji je sačuvala Katica Sitara naslijedio njezin sin Juraj Sitar, sada se nalazi u rukama Nenada Sitar, od kojega sam dobila fotokopiju nagriženu zubom vremena... dalje >>>
Svakodnevnica (4) Zasjalo je sunce, priroda se budiPiše Ivka Ježić /23.02.2012./
Sunce je obasjalo naš Markuševec, priroda odmah odgovara, budi se. Snijeg još nije potpuno okopnio a već prvi znaci proljeća izlaze na svijetlo dana. Tulipani, narcize ili ovčice kako smo ih nekada nazivali počeli su listati. Ptičice na drveću pjevaju na sav glas. Dozivaju se, traže družicu da saviju gnijezdo. Nadam se da će i koji markuševčan/ka naći sebi družicu sa dolaskom proljeća. Proljeće budi život ne samo u prirodi nego i u nama. Postajemo, obasjani suncem vedriji - nekako zanosniji. dalje>>>
Branko Lukačin, Moj dragi zavičaj Fotografije iz Borovine Piše Branko Lukačin /22.02.2012./
U ovoj smo sukašnici ja i moj bratić pok. Drago Lukačin,1963 godine pod nadzorom našeg tadašnjeg učitelja iz fizike i tehničkog, Mate Barbarića, imali foto laboratorij za izradu crno-bijelih fotografija. Aparat za izradu slika bio je vlastite izrade, izradili smo ga u Pučkoj školi koja je srušena, gdje smo tada imali radionicu za tehnički odgoj i slobodne aktivnosti. Aparat za izradu slika bio je iz pocinčane cijevi kakva se i danas stavlja na žljebove kuća. Nažalost aparatu se zagubio trag, jer je bio na čuvanju kod pok. Drageca kome je i pripadala sukašnica... dalje>>>
Fotobljeskalica Danas je fašnik, veseli je danPiše Ivan Ročić /21.02.2012./
Mačkare,fašnik ili poklade su tri različita naziva za starinski narodni običaj koji je praktički nestao iz markuševečkog kraja. Još se malo zadržao kod djece ali i toga je svake godine sve manje.. Ovdje donosimo nekoliko slika trnavečkih dječaka i djevojčica koji su mačkarali prošle godine po trnavečkim kućama. Nažalost ne posjedujemo niti jednu sliku odraslih mačkara iz svetošimunskog kraja. Pošalje koju sliku mačkara ili mačkaračku pjesmicu koju pjevaju mali ili veliki mačkari kad nas pohode!
Danas je fašnik,
veseli je dan,
dajte nam nešto,
istjerajte nas van ... dalje>>>
Fotobljeskalica Zima, zima e pa što je! Piše Ivan Ročić /16.02.2012./
Fotobljeskalica je nova rubrika bloga Markuševec. Okruženi smo predivnom prirodom, zato snimimo naš podsljemenski krajolik, neku trošnu kuću, pticu na grani, cvijet u vrtu, trag u snijegu … Podijelimo radost uspješno snimljene fotografije sa svima nama. Netko je nekad rekao „Fotografija govori tisuću riječi“. U prilogu donosimo nekoliko snježnih fatografija. Popratimo ove snježne fotografije prekrasnom pjesmicom velikog srpskog pjesnika Jove Jovanovića koju smo kao djeca tako rado recitirali čim bi pao prvi snijeg...
Zima, zima - e, pa što je,
ako je zima, nije lav!
Zima, zima - pa neka je,
ne boji se ko je zdrav! … dalje>>>
Svakodnevnica (4) Dan zaljubljenih
Piše Ivka Ježić /13.02.2012./
Dan zaljubljenih 14. veljača nije se nekada slavio u našem podneblju.
Nismo niti znali da postoji. Valjekovo, kako se to kod nas zove Valent. Valentovo se slavilo kao i svaki drugi imendan.
U doba globalizacije običaj slavljenja Dana zaljubljenih proširio se diljem svijeta.
I neka je, bolje slaviti nego voditi ratove, svađati se, puno politizirati i filozofirati bez rezultata. Biti zaljubljen je nešto lijepo...
Izložba: Što je za vas Dubrava?
Piše Gordan Ilenić /10.02.2012./ Šaljem vam linkhttp://www.mgz.hr/hr/izlozbe/%C5%A0to%20je%20za%20vas%20Dubrava,446.html vezano za veliku izložbu u muzeju grada Zagreba pod nazivom "Što je za vas Dubrava" u sklopu koje će biti postavljena naša maketa pionirske željeznice Dubrava – Markuševečka Trnava. Također organiziramo i radionicu izgradnje jednog dijela makete u samom muzeju tijekom izložbe. Uz maketu biti će postavljena izložba fotografija vezana za željeznicu i mjesta koja je povezivala. Točan datum početka izložbe nije još poznat ali okvirno se dogovaramo za početak šestog mjeseca, točan datum ćemo naknadno javiti.
Svetošimunski narodni običaji Fašnik
Piše Ivka Ježić /08.02.2012./
…Da se vratim našem markuševečkom slavlju Fašnika ili kako smo ga mi nazivali zmačkara. Već u ponedjeljak počele su užurbane i važne pripreme. Gotovih kostima nije bilo za kupiti. Snalazili smo se kako smo znali i prema mogućnostima. Maskirali i oblačili smo se u kojekakvu staru robu. U prodaji su bile jedino "lafre" maske vještice, stare ružne babe ili čovjeka. To je bilo za nas djecu nedostižno. Mi smo se vodenim bojicama mazali. Dečki su si crtali brkove a mi cure mazale smo si crvenom bojom usnice i lice. Dečki su obično bili nekakvi ratnici ili kauboji a mi cure princeze… dalje>>>
Šetamo i snimamo šumom Špilje i ponori uz put od Cebića Malih prema Gorščici
Piše prof. Stjepan Horvatić /06.02.2012./
Špilja Krušna peć nalazi se iznad izvora Žlijebeca oko 150-200 metra iznad puta s desne strane. Izvor Žlijebec je od Cebića Malih udaljen oko 500 m. Na istoj strani nalazi se i špilja Štagelj. Špilja Krušna peć je neistražena, otvor u dublju unutrašnjost špilje je zatvoren. U špilji su vidljivi tragovi koji pokazuju da je ista bila naseljena u pred historijskom dobu, doimlje se kao da je u cijelosti rukom u stijenu udubljena. To pokazuju slojevi raznobojnih sedimentalnih naslaga i sige koje su nastajale tisućama godina. Špilja se nalazila uz važan Rimski put kojim su prolazili rimski trgovci iz Andautonije (Andautonija je preteča Zagreba, 2.- 4. stoljeće). . dalje>>>
Zvonko Šimunjak Susret s prošlošću Ulica Mrzljak tangenta koja dodiruje, spaja i razdvaja markuševečki mikrokosmos.
Piše Zvonko Šimunjak /05.02.2012./
Kad je milicija, poslije neke intervencije u restauraciji, pitala Štefa Pilatuša- Kranjca: „Gdje on stanuje“? Rekao im je: „Tam de se obloki sa sekirama pereju“. „Dobro kad je tako, a nemaš ličnu kartu onda te moramo sa sobom povesti“. Tako je Štef završo na stanici u Dubravi, a ulica Mrzljak je dobila, možda i ne baš neprimjeran, epitet svoje opstojnosti. Ima u tome puno istine. Navest ću neke primjerke iz ulice Mrzljak, svoje neposredne sredine. dalje>>>
 |
| Srećko Ferenčak |
Izvan okvira, društveno-političke teme na drugačiji način (2) Priča za domaće uho
Piše Mirko Tot /04.02.2010./
U burna ratna vremena devedesetih, zbog svojeg naglog domoljubno-političkog interesa, pojavio se na sceni naš građanin Srećko Ferenčak. Studirani i prijeratni uspješni privrednik iz našeg Bidrovca. Bez sumnje Hrvat i domoljub. Već nekoliko godina pitaju se njegovi sumještani o istinitosti naslova i komentara koji se često pojavljuju u dnevnom tisku, a koji ni u kojem slučaju ne idu njemu u prilog.
Ta nepravomoćna presuda sputava tog ambicioznog privrednika i političara u političkom a paralelno i s time, i u poslovnom napredovanju. Zabrinjavajuća je ta, toliko vremenski dugačka "nepravomoćna presuda". Što se u međuvremenu događa da bi presuda postala pravomoćna ili okrivljeni oslobođen krivnje? dalje>>>
 |
| Đuro Lidej |
Piše Ivka Ježić / 04.02.2012./
Pogledala sam kroz prozor i pogled mi je kao i svaku večer odlutao u Dešćevec, sjetila sam se svojih dragih roditelja i dragih ljudi tamo gore. Sjetila sam se i nekadašnjeg mrtvozornika Đure Lide - Piceka koji je godinama bio taj koji je potvrđivao onu zadnju dijagnozu - smrt. Dobro ga se sjećam, čovjek niskoga rasta, uvijek sa crnom taškom u ruci i nekakvim štucnama / sarima na nogama. Možda zbog blata da ne uprlja hlače? Nekako sam se ga bojala, za mene strah i trepet, djelovao je na mene nekako "čudno"… dalje>>>
 |
| Ulica Mrzljak |
Ulicama kružim Ulica Mrzljak (2)
Piše Zvonko Šimunjak /03.02.2012./
Tu gdje stoji Nada je početak „Jarka“. Granica mu je današnja ulica Vumelje, a proteže se ulicom Mrzljak sve do kamenoloma. Ovdje je granica Šimunjaka / Đurana. Jarek su naselili Šimunjaki kupivši ga od Kaptola. Kao slobodni osiromašeni turopoljski plemiči bili su oslobodjeni crkvene desetine. Osnovali su svoju obiteljsku zadrugu koja se 1875 „tajnim dogovorom“ raspala. Sudski je razriješena „rušenjem melina“ tek 1958 godine. Šimunjaki su u podsljemenski kraj došli zajedno sa Kravarščanima. O tom će biti više napisano u priči o „Šimunjakovom melinu“. Ovo je mjesto bilo naše omiljeno sastajalište. Na lijevoj je strani klanjec (kanjon) potoka Mrzljak, a preko potoka je „Splazina“ stijena od mekanog vapnenca… dalje>>
Svakodnevnica (4) Vid Sitar, narodni meteorolog, kipar i slikar
Piše Ivka Ježić /01.02.2012./
Ugodno me je iznenadila lijepa zbirka skulptura i slika Vide Sitara. Skulpture su nastale iz ljubavi prema dragim susjedima, dragim osobama koje su njemu za života mnogo značile. Izrađene su po sjećanju sa svojim neobičnim držanjem, načinom hoda ili načinom na koji su radili.
Tako je nastala skulptura pralje na potoku, žena koja kopa u vrtu, berač grožđa sa brentom na leđima, većinski dio skulptura predstavljaju ljude koji rade na zemlji a i stare zanatlije. Među mnogobrojnim djelima
nalaze se i autoportreti i portreti osoba koje je najviše cijenio... dalje>>>
 |
| Andrija Širola |
Svakodnevnica (4) Andrija Širola
Piše Mirko Tot /31.01.2012./
Prije par mjeseci "igrao" sam se na ovome blogu sa zamišlju da se davno umrlome pučkome prosvjetitelju i učitelju markuševečkom, gospodinu Andriji Široli iz zahvalnosti za njegov svestrani i kulturni rad oda nekakvo priznanje u obliku da se ulici, trgu ili školi dade njegovo ime. Iz toga razloga obratio sam se e-mailom predsjedniku gradske četvrti Podsljeme gospodinu D. Topolovcu koji je pristojno odgovorio i naputio me da se obratim mjesnom odboru Markuševec, što sam istoga dana i učinio. Tome je već prilično dugo, i gospoda nisu vjerojatno smogli vremena da mi barem potvrde primitak mojega e-maila... dalje>>>
 |
| Trg Sv. Šimuna |
Svakodnevnica (3) Trg Svetog Šimuna
Piše Ivka Ježić /29.01.2011./
Stajali smo dugo na Trgu svetog Šimuna i razgledavali okoliš ili ono što je još od njega ostalo. Potok pun smeća, male zelene površine pune otpada svih vrsta. Košare za smeće poluprazne a otpad na podu. Markuševec daje jednu sliku osiromašenog dvorišta za koje se nitko ne brine. Telefonska kućica jad i bijeda. Žene sa dječjim kolicima voze slalom, jer normalan prolaz tu nije moguć. Kako sam već i u jednom od mojih priloga pisala,hvala Bogu da u ovoj prometnoj vrevi još nitko nije stradao. Našu "depresiju" prekinuo je na sreću susret sa mojim dragim školskim pajdašem Željkom Habušem - Črvekom, Vidom Sitar i njegovom sestrom Ljubicom Poščić… dalje>>>
 |
| Potok Trnava |
Inicijative, prijedlozi, zahtjevi Nadsvođenje potoka Trnava od ulice Vida Ročića do raskršća s ulicom Ročići
Piše Ivan Ročić /27.01.2012./
Prije više od dvije godine stanovnici Trnave i Bidrovca pokrenuli su inicijativu da se potok Trnava potpuno nadsvodi / kanalizira u potezu od ulice Vida Ročića do mosta kod ulice Ročići (otprilike u dužini od 700 metara). Nadsvođenjem potoka vrlo uska a vrlo prometna ulica Markuševečka Trnava znatno bi se proširila. Vozila bi se mogla nesmetano mimoilazi, a s lijeve i desne strane ulice napravile bi se pješačke staze, bilo bi moguće napraviti i stazu za bicikliste. Nadsvođenjem potoka onemogućilo bi se daljnje zagađivanje potoka koji je sada neuređen, prljav i zapušten. Čudno je da Vodoprivreda do sada nije uredila potok uz glavnu ulicu u Trnavi, možda oni imaju u planu nadsvođenje potoka u što čisto sumnjam („moš mislit“)... dalje>>>
Svakodnevnica (3) Joj meni joj, čerleni je lajbek moj
Piše Zvonko Šimunjak /26.01.2012./
Ak sam dobre skužil, onda nije bile nikuga od narodnih izabranika pri Dokušu za njeguv rodjendan? Im je te velika sramota. Bil je Božić pak su ljudi pri hiži imeli sega za pujesti i pupiti; Ak niš drugog, ajnprenjuha se da brže zgotoviti. Su se bar mogli zabadov najesti. A mojsti su si pak mislili: „Im on je več stari čovek i nebu sigurne iduče izbore duživel, pak kaj bume same vreme tračili, imame mi pametnešeg posla. Morame dati još one male loze gore po Sljemenu poseči“. Neznaju oni kak su Dokuši žilavi. Se sečam Mirka; navek je bil usoukan i žilav... dalje>>>
Svakodnevnica (3) Stara školaPiše Branko Puntarić /25.01.2012./
Pa za vrijeme mandata sadašnjeg predsjednika Gradske četvrti se je zrušila stara škola. I kaj se napravile na tom placu. Niš!!! A zar se nije mogla škola sačuvati, renovirati i preurediti za muzej Markuševca i Prigorja. Zar se nije moglo nutra skupiti starih alata, namještaja,slika itd. Onaj ko ne pamti i ne poštuje svoju povijest, nema ni budućnosti. dalje>>>
Zvjezdana Šantek - Izleti u prirodu (5) Mali istraživački izlet: špilje „Krušna peć“ i „Štagalj“ na Pečovju 22.1.2012.Piše Zvjezdana Šantek /24.01.2012./
Ugodan zimski dan nedjelja 22.01.2012. je dobra prilika za malo istraživanja pećina na Pečovju koje nisu poznate velikom broju ljudi. Već smo obišli neke pećine, ali špilje „Krušna peć“ i „Štagalj“ nismo uspjeli locirati u prošlom obilasku. Mogući razlog je taj što smo zadnji puta ovdje bili početkom 10. mjeseca kad je lišće i zelenilo bilo još relativno bujno, pa lako promaknu neki skriveni detalji. Zapravo, ispod ovih špilja nema nikakve staze, nikakvih oznaka pa nam se profesor Stjepan Horvatić ponudio za vodiča... dalje>>>
Zvonko Šimunjak - Susret s prošlošću - 1912. godina kad se rodil gospon Dokuš
Piše Zvonko Šimunjak /22.01. 2012/
Kakva lijepa vijest ovdje na blogu. Jedan naš Simunčan slavi 100 – ti rodjendan. Sigurno su predstavnici općine Podsljeme i grada Zagreba taj dan nahrlili u Markuševečki Popovec. I ja se pridružujem svim tim čestitarima i želim Vam gospon Dokuš puno, puno zdravlja i da nam doživite još koje desetljeće.
Da se podsjetimo kak je to bilo te 1912 godina kad se gospon Dokuš rodil: Politička situacija je bila više nego napeta. Listopada te godine započinje 1.balkanski rat, Srbija u savezništvu sa Bugarskom, Grčkom i Crnom Gorom protiv Turske. Albanija se proglašava neovisnom. U njezinom su sastavu Kosovo i Metohija. 15. travnja potonuo je Titanic,1500 ljudi se utopilo. U Stokholmu 5.svibnja počinju 5. olimpijske igre ... dalje>>>
 |
| Vid Ročić Prkus |
Portreti naših mještana Svećenik Josip Ročić (1884. – 1940.), učitelj i prosvjetitelj Franjo Ročić (1878. – 1957.), gospodarstvenik Vid Ročić Prkus (1930. – 2011.)
Piše Ivan Ročić /20.01.2012./
Štovani čitatelji, svojevremeno sam obećao da ću nastaviti pisati serijal o znamenitim Ročićima iz dalje i bliže prošlosti. Svi Ročići o kojima sam pisao i o kojima ću pisati su starinom iz župe Sv. Šimuna i Jude Tadeja. Prvi prilog govorio je o biciklističkoj legendi Vidu Ročiću (1929. - 1955.) potom sam pisao o dobrotvoru i meceni svećeniku Ignaciju Ročiću (1783. – 1854.) i o župniku župe Sv Šimuna i Jude Tadeja Mirku Ročiću (1904. – 1965.). Današnji prilozi posvećeni su svećeniku Josipu Ročiću (1884. – 1940.), učitelju i prosvjetitelju Franji Ročiću (1878. – 1957.) te najpoznatijem markuševečkom privredniku prošlog stoljeća, osnivaču i prvom, dugogodišnjem direktoru PP Maksimir, Vidu Ročiću Prkusu (1930. – 2011.). Serijal o znamenitim Ročićima biti će nastavljen idućih dana. Lijepi pozdrav, IR dalje>>>
 |
| Ivan Dokuš |
Čestitke i pozdravi Gospodin Ivan Dokuš najstariji Markuševčan!
Piše Branko Puntarić /18. 01. 2012/
U Markuševečkom Popovcu dogodio se nesvakidašnji događaj. Tu se skupilo 5 generacija obitelji Dokuš. da proslave ni više ni manje nego 100. rođendan najstarijeg Dokuša. Djede Ivana Dokuša. Pučku školu polazio je u Bidrovcu, gdje je upoznao svoju buduću suprugu Baricu Čoček. Imali su 6-tero djece: 2djevojčice i 4 dječaka. Deda Ivan sada ima 9 unuka,14 praunuka i 2 prapraunuka. Kao dijete preživio 1.svjetski rat, a u 2. svjetskom ratu je bio domobran. Veli da nikad nije pucao iz puške. Za njegova života se na ovim prostorima izmijenilo 6 država Austro-Ugarska monarhija, Država SHS, Kraljevina Jugoslavija, NDH, SFRJ, Republika Hrvatska, a svi mu želimo da doživi i EU. Gospodin Dokuš je još relativno dobrog zdravlja, iako ga misli često odvedu u dane mladenaštva i dječaštva, pa znade izmoliti onako za sebe Očenaš na talijanskom koji ga je naučila njegova majka. dalje>>>
Izleti u prirodu (5) Od M.Trnave kroz Vidovec do Marije Snježne i Velike peći
Piše Zvjezdana Šantek /13.01.2012./
Na jednom dijelu je razapeto uže, dobro došlo za sigurnost, jer se krećemo po opasnom terenu na rubu provalije. No, spustili smo se u komadu... Da na Medvednici ima medvjeda, Velika peć bi im sigurno bila zimski apartman. Težak pristup ovoj pećini je razlog što je neće posjetiti mnogi koji bi voljeli doći ovamo. To nikako nije mjesto za djecu, a niti za one koji malo i rijetko pješače. Uspon natrag je težak, no spust je ipak na ovakvom terenu teži... Na vrhu ugodno sunce, pa je bilo lijepo odmoriti se malo na vrhu Velike peći s kojeg se pruža krasan pogled. Obrisi impozantne Ivanščice, prepoznatljiv oblik nešto niže Strahinjčice ... dalje>>>
Od koljevke pa do groba najljepše je đačko doba (2) Generacija 1945
Piše Zvonko Šimunjak /12.01.2012./
Ova je generacija meni lično ostala u lijepom sjećanju. Dečki su bili dobri nogometaši, a djevojke su svojom odjećom nagovještavale dolazak modernih vremena. Na ovoj slici samo još jedna djevojka ima rubec na glavi. Uspostavili su kontakt sa osnovnom školom Jordanovec. Jordanovečki dečki su se zaljubili u par domaćih cura. Htjeli su im se dopasti u nogometu, međutim naši su ih dečki dobro sprašili. Od onda smo Jantol Branka prozvali “Zebec”(napomena urednika: Branko Zebec, legendarni zagrebački nogometaš, 67 puta igrao za reprezentaciju Jugoslavije, igrački zenit postigao je igrajući za beogradske klubove Partizan i Crvenu Zvezdu)... dalje>>>
Zvonko Šimunjak - Susret sa prošlošću Vlado Ciglenečki stariji (3.dio)
Piše Zvonko Šimunjak /08.01./2012/
Svaka Ciglenečkova pjesma je jedan isječak Markuševačke svkodnevnice, davnih njegovih pa i mojih vremena. Želja mi je da doživite Ciglenečkog onako kako sam ga ja doživio. Smireno, lagano, veselo. On poezijom momenta oslikava svoja viđanja. Od par riječi nastaje rima koja vas ponese kroz Vaš kraj među Vaše pretke. Zastanite, predahnite, oslušnite ih. Pjesme su pisane po markuševečkom izričaju.
Prava zima
Božič, Stare i Nuove Ljaete
I Sveta Tri Kralja
Zima jae prava.
Bielae pauljicae snega
Pumale curiju s'naeba,
Pukrivaju zaemlju žutu
I ljivadu pustu... dalje>>>
Božič, Stare i Nuove Ljaete
I Sveta Tri Kralja
Zima jae prava.
Bielae pauljicae snega
Pumale curiju s'naeba,
Pukrivaju zaemlju žutu
I ljivadu pustu... dalje>>>
 |
| Don Ivan Grubišić |
Izvan okvira, društveno-političke teme na drugačiji način Crkveno shvaćanje morala
Piše Mirko Tot /07.01.2012./
Dopustiti da im svećenici služe mise diljem Hrvatske za Hitlerovu desnu ruku na ovim prostorima poglavniku Ante Paveliću, a don Grubišiću, crkvenome penzioneru oduzeti sva prava koja mu pripadaju služeći cijeli život crkvi i vjeri zbog njegove političke aktivnosti, dokaz je duplog crkvenog morala… Šutke se još griju pod krilom onih koji još žale za starim vremenima, od Hitlera stvorene i upravljane NDH. Tisućljetna težnja našeg naroda za samostalnost je opravdana i legitimna, i eto 1941. godine pojavio se najveći zločinac u povijesti čovječanstva i poklonio nam je tu "samostalnost", "naš dobroćudni ljubitelj Hrvata", Adolf Hitler. Kakova naivnost naših NDH nostalgičara obožavatelja Pavelića, Francetića, Bobana i drugih… dalje >>>
 |
| Ivica Kostelić |
Zvjezdana Šantek - Izleti u prirodu (5) Na utrci muškog slaloma na Sljemenu
Piše Zvjezdana Šantek /06.01.2012./
I ove godine se održava na Sljemenu natjecanje FIS svjetskog kupa „Vip Snow Queen Trophy“ 2012., tako da smo Ivan i ja krenuli iz Mark.Trnave na Sljeme da ispratimo prvu vožnju muškog slaloma. Zašto samo prvu? Zato jer kao i obično idemo pješice od Trnave, a isto tako se i vraćamo. Dan je kratak i treba biti u povratku do 16.45 na asfaltu, ili blizu sela i rasvjete… Oko 10.30 iznad Jordanića već se čula glazba sa Sljemena, kao da je tu, blizu. Ali nije to blizu, treba dobra 2 i pol sata, pa i više jer je gledalište i natjecateljska staza na sjevernoj strani Medvednice, pa se treba spuštati na Zagorsku stranu, isto toliko se penjati u povratku. Prve hrpice starog snijega i leda ugledali smo u blizini mostića prema jezercu „Tigrovo oko“ i nešto malo više snijega (umjetnoga) na Činovničkoj livadi na kojoj dječja škola skijanja ima postavljenu dječju vučnicu... dalje>>>
I ove godine se održava na Sljemenu natjecanje FIS svjetskog kupa „Vip Snow Queen Trophy“ 2012., tako da smo Ivan i ja krenuli iz Mark.Trnave na Sljeme da ispratimo prvu vožnju muškog slaloma. Zašto samo prvu? Zato jer kao i obično idemo pješice od Trnave, a isto tako se i vraćamo. Dan je kratak i treba biti u povratku do 16.45 na asfaltu, ili blizu sela i rasvjete… Oko 10.30 iznad Jordanića već se čula glazba sa Sljemena, kao da je tu, blizu. Ali nije to blizu, treba dobra 2 i pol sata, pa i više jer je gledalište i natjecateljska staza na sjevernoj strani Medvednice, pa se treba spuštati na Zagorsku stranu, isto toliko se penjati u povratku. Prve hrpice starog snijega i leda ugledali smo u blizini mostića prema jezercu „Tigrovo oko“ i nešto malo više snijega (umjetnoga) na Činovničkoj livadi na kojoj dječja škola skijanja ima postavljenu dječju vučnicu... dalje>>>
REFERENDUM ZA ULAZAK U EU
Piše Zvonko Šimunjak /06.01.2012/
Ljudi taj Vaš referendum, baš me briga.
KAK SI BUTE SKUHALI TAK SI BUTE TO MORALI I POJESTI.
Hajd živjeli sa čašom piva „MRZLJAK“ z Mrzljaka !
Vaš Zvonko Šimunjak
Izvan okvira - društveno političke teme Sretan EU referendum i Sretna Nova 2012
Piše Ivka Ježić /02.01.2012./
Zato izađimo na referendum 22.01.2012. i glasajmo - ZA, jer nemamo više što izgubiti. Uvijek nam je pogled bio uperen prema zapadu. Ako profučkamo šansu našoj djeci i unucima, uništili smo mogućnost za bolji život. Svaki građanin ima pravo na svoje mišljenje i po njemu treba odlučiti za ili protiv. Smatrali smo stoljećima da su nam tuđinci krivi za naše probleme. Dvadeset godina samostalnosti, vođeni od ljudi koji su držali ruku na srcu - nije nas previše usrećilo… dalje >>>
Izvan okvira - društveno političke teme EU - Osobna razmišljanja
Piše Mirko Tot /31.12.2011./
Pred građanima Hrvatske stoji referendum - za ili ne - pridružiti se ostalim evropskim narodima. To je poticaj za razmišljanje svakog svjesnog građanina Hrvatske. Naravno da se neke od današnjih političkih stranaka u Hrvatskoj žestoko odupiru tome koristeći stare floskule; naše more, naše planine, naše plodne ravnice, domoljublje. Svega toga naslušali smo se i prije 20 godina. Rezultati su nam poznati. Pridruživanjem ostalim narodima Evrope mnogo toga će se iz naših svakodnevnih navika morati mijenjati, a onaj koji nije spreman promjenama pregaziti će ga vrijeme. dalje >>>
KAK SI BUTE SKUHALI TAK SI BUTE TO MORALI I POJESTI.
Hajd živjeli sa čašom piva „MRZLJAK“ z Mrzljaka !
Vaš Zvonko Šimunjak
Izvan okvira - društveno političke teme Sretan EU referendum i Sretna Nova 2012Piše Ivka Ježić /02.01.2012./
Zato izađimo na referendum 22.01.2012. i glasajmo - ZA, jer nemamo više što izgubiti. Uvijek nam je pogled bio uperen prema zapadu. Ako profučkamo šansu našoj djeci i unucima, uništili smo mogućnost za bolji život. Svaki građanin ima pravo na svoje mišljenje i po njemu treba odlučiti za ili protiv. Smatrali smo stoljećima da su nam tuđinci krivi za naše probleme. Dvadeset godina samostalnosti, vođeni od ljudi koji su držali ruku na srcu - nije nas previše usrećilo… dalje >>>
Izvan okvira - društveno političke teme EU - Osobna razmišljanjaPiše Mirko Tot /31.12.2011./
Pred građanima Hrvatske stoji referendum - za ili ne - pridružiti se ostalim evropskim narodima. To je poticaj za razmišljanje svakog svjesnog građanina Hrvatske. Naravno da se neke od današnjih političkih stranaka u Hrvatskoj žestoko odupiru tome koristeći stare floskule; naše more, naše planine, naše plodne ravnice, domoljublje. Svega toga naslušali smo se i prije 20 godina. Rezultati su nam poznati. Pridruživanjem ostalim narodima Evrope mnogo toga će se iz naših svakodnevnih navika morati mijenjati, a onaj koji nije spreman promjenama pregaziti će ga vrijeme. dalje >>>
 |
| Vid Ročić (srednji) |
Zvonko Šimunjak- Susret s prošlošću Sjećanje na Vidu Ročića
Piše Zvonko ŠImunjak /28.12.2011./
Počnem ja pričat da sam bil u Njemačkoj tri mjeseca kod svojeg šogora i sestre. Oni gore imaju svoj restoran. Vid mi je rekel da zna mog šogora Mirka Tota, Ješka. Dobar je on dečko. „Još je mlad i što već ima svoj restoran?“ „Da, imaju restoran i oni bi mi zriktali papire da radim kod njih. Ali Nijemci primaju samo ljude iz gastronomije konobare, kuhare, a ja sam strojarski tehničar“. „Pa kao strojarski tehničar možeš odmah kod nas počet radit pa ne moraš ići u Njemačku“ veli mi Vid… dalje>>>
Težački život nekad i danas Markuševečko pivo Mrzljak
Piše Igor Koledić /28.12.2011./
Kraj ima dugu tradiciju konzumiranja i proizvodnje alkohola ali što se kućne proizvodnje tiče to su uglavnom vino i rakija. Ne znam jeli se nekad davno i pivo radilo kod nas, vjerojatno je jer se pivo proizvodi već 5000 g. ali sam prilično siguran da ga u današnje vrijeme nitko ne radi doma kao mi, kućni pivari. Imamo i svoj forum pivarstvo.info gdje razmjenjujemo iskustva. Do sad sam napravio pet vrsti piva… dalje>>>
Portreti naših mještana Vladimir Ciglenečki st.
 |
| V. Ciglenečki st. |
Autor priloga: Branko Kabasić Črni /25.12.2011./
Njegov ,zaista dugogodišnji i uspješni angažman u Prigorcu je najplodniji u Literarno dramskoj sekciji gdje se ističe njegov glumački i recitatorski ali napose pjesnički talent. Postaje poznat i cijenjen široj publici: recitiraju se njegove pjesme, Prigorec uglazbljuje njegovu pjesmu »Prigurje moje zelaene», a Hrvatska Televizija ga predstavlja Hrvatskoj kao narodnog pjesnika iz Markuševca tom prilikom pjesnik se i osobno predstavlja recitirajući svoju pjesmu veoma snažnog sadržaja «Žuljevitae roukae». Njegovo pjesništvo je domoljubno i to u najpozitivnijem smislu, i povjesničarsko u nastojanju čuvanja tradicije i običaja, i spiritualno ali i realističko jer govori o odnosu spram prirode... dalje>>>
Nema komentara:
Objavi komentar